Prilika za zaradu ima: Sledi visoka inflacija, recesija, ali neki će ipak dobro proći

07.12.2022

19:10

0

Finansijsko-tehnološke kompanije su osetile krizu manje nego neki drugi, a sada samo treba pronaći nišu u kojoj će se dobro zaraditi, istaknuto na međunarodnom skupu u Beogradu

Prilika za zaradu ima: Sledi visoka inflacija, recesija, ali neki će ipak dobro proći
Ilustracija - Copyright Pixabay

Visoka inflacija koja će potrajati, recesija kojoj se ne vidi ni dubina ni kraj… sve su to sive prognoze ekonomskog razvoja koje smo već imali priliku da čujemo sa raznih međunarodnih konferencija i skupova. Međutim, sa jednog beogradskoj, koji je počeo juče, a gde su okupljeni eksperti sa raznih strana, stigli su i neki optimistični tonovi.

- Postoji prilika za zaradu, postoje i talenti koji će omogućiti da se ta zarada ostvari, samo treba naći nišu u kojoj će vaša fintek kompanija uspeti sa svojim proizvodom. I nije važno odakle ste, jer na Filipinima, tržištu od 111 miliona ljudi, neki startapi iz vašeg dela Evrope, iz Češke, Poljske i Hrvatske, već su uspeli – rekao je Jove Tapiador iz Fintek asocijacije Filipina na otvarajućoj sesiji Prve međunarodne konferencije CFMC2022 o savremenom upravljanju u finansijskom poslovanju.

On kaže da tržište EU i Severne Amerike jeste u krizi, ali da postoje prilike, i pored Jugoistočne Azije i u Podsaharskoj Africi ili Latinskoj Americi.

Da bi prilika bilo više, i kod kuće, potrebno je da fintek industrija ima veliku podršku zakonodavca u fleksibilnim propisima, ali i pratećeg edukativnog sistema. Samo Filipini imaju šest digitalnih banaka, 484 fintek startapa i 37 operatora kriptovaluta.

- Kada imate toliko veliku digitalnu penetraciju brzo se menjaju i navike korisnika, pa tako tek svaki treći odrasli ima klasičan račun u banc,i ali 54 odsto njih koristi usluge mobilnog bankarstva. Kada jednom postanete digitalni, niko se više ne vraća na staro – istakao je stručnjak sa Filipina.

Evropa jeste u problemu, ali je za ovu krizu finansijski sistem spremniji nego što je bio prethodne globalne krize, 2008-09. godine, istakao je Milan Martin Cvikl, viceguverner Banke Slovenije.

- Spremniji smo, ali neće biti lako. Kovid je povećao zaostatak EU pred globalnim konkurentima, a heterogenost fiskalnog sistema ne može da nadomesti monetarna unija, koja još ni sama nije potpuno kompletna. Da bi se izbegla stagflacija moraćemo da napravimo evropski MMF – rekao je Cvikl, svojevremeno i ministar finansija iz vremena kada je Slovenija ulazila u EU.

Na jednom mestu 150 finansijskih stručnjaka

Na Međunarodnoj konferenciji, koja u Beogradu traje do 11. novembra, okupljeno je više od 150 stručnjaka iz oblasti finansijskog menadžmenta, bankarstva, javnih finansija, berzi, sajber bezbednosti, finansijske forenzike, blokčejna i kriptohedžinga…

U četiri dana svoje znanje i iskustvo sa njima će podeliti više od 12 govornika na šest panela i kroz tri radionice. Da ovakav skup, koji su upriličili Ekonomski fakultet, Pravni fakultet i Fakultet organizacionih nauka Beogradskog univerziteta, nije bilo lako ni jeftino organizovati, rekla je za 24sedam Slađana Banković, profesorka FON-a i predsednica Organizacionog odbora.

24sedam/G.M.Š.
Predavači i organizatori: Investitor Vladimir Đukanović, prorektorka Zorica Vujić i profesorka Slađana Banković

- Kada smo pre godinu dana krenuli u pripremu organizacije mislili smo da će preovlađujuća tema biti digitalizacija i novih tehnologija u svetu javnih i korporativnih finansija. Ali, u međuvremenu su se mnoge stvari promenile, od svetske krize do rata u Ukrajini, koje su donele tektonske promene u finansijskom svetu i poslovanju generalno. Zbog toga su se i teme menjale, ili bar neki njihovi aspekti – objašnjava Bankovićeva.

Ona dodaje da nije bilo lako ni obezbediti ljude koji su etablirani u svojoj profesiji i koji možda nisu dovoljno medijski propraćeni, ali svojim rezultatima u svetu sigurno čine promene.

- Oni su prepoznali da tako nešto ovom univerzitetu, ovoj državi, ali i mladim pametnim i obrazovanim ljudima koji stasaju u njoj, treba, i odazvali se, neko i delomično o svom trošku. Kada govorimo o evropskim fondovima i šta to znači i za Srbiju, tu su kolege iz Brisela, zatim kada pričamo o promenama u bankarskom poslovanju tu nam je Gonzalo Gasos, direktor Evropske bankarske federacije, a, na primer, o promenama u računovodstvenim standardima pričaće nam Iveta Rejnhold, konsultant u Evropskoj komisiji … – kaže Bankovićeva.

I pored ozbiljne logistike konferencije na tri fakulteta i u Rektoratu BU, budžet koji je morao da pokrije sve organizacione troškove, srećom, nije pao na teret siromašnih srpskih fakulteta. U pomoć je priskočila privreda u Srbiji, što domaće, što međunarodne kompanije.

- Ni to nije bilo lako, jer kada smo pravili budžet i tražili sponzore imali smo jaku konkurenciju u fudbalskom Svetskom kupu u Kataru, za koji su svi rado dali pare. S obzirom na to kako je prošla naša fudbalska selekcija, nadam se da će sledeći put naučna i stručna imati malu prednost. Ali, para je na kraju bilo dovoljno, i nešto će čak preteći, što ćemo iskoristi da pomognemo studentima finansija koji su lošije materijalne situacije – napominje Slađana Banković.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike