Generalni sekretar Udruženja banaka za 24sedam: Sve više stambenih kredita, iako kamate rastu

01.10.2022

05:35

0

Vladimir Vasić za naš portal priča o posledicama globalne ekonomske krize, o tome kako inflacija utiče na bankarsko tržište, da li kreditiranje jenjava, da li je vreme za štednju...

Generalni sekretar Udruženja banaka za 24sedam: Sve više stambenih kredita, iako kamate rastu
vladimir vasić - Copyright 24sedam/Katarina Mihajlović

Sada možemo očekivati jedan period rasta kamata, koji će trajati dok se inflacija ne vrati u planirane okvire. To je posledica podizanja referentnih kamatnih stopa, što je potez gotovo svih centralnih banaka kako bi zaustavile inflaciju. Svakako da isti cilj imamo i svi mi kao građani ili kao privrednici, a to je da se zaustavi rast cena koji naš standard čini nižim, a planiranje poslovanja vrlo otežanim, kaže u intervjuu za 24sedam generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić.

- U tom smislu verujem da, i kao pojedinci i kao privredni subjekti, možemo da pozdravimo takvu monetarnu politiku. Na drugoj strani, posledica će biti i poskupljenje kredita, ali i povećanje kamata na štednju. To je jednostavno neminovno, jer ekonomija funkcioniše kao sistem spojenih sudova i to što na jednoj strani dobijamo, na nekoj drugoj gubimo – ističe Vasić.

Dokle će rasti kamatne stope na kredite, kakva je vaša procena?

- Čitav svet se nalazi u fazi krupnih promena i svaka dugoročna procena ne bi bila ozbiljna. Ona zavisi od mnogo faktora na koje ne možemo da utičemo, kao što su pitanje snabdevanja energentima, pitanje uspostavljanja pokidanih kanala snabdevanja i druga pitanja. Ono što svakako možemo očekivati, to je jedan period rasta kamata, koji će trajati dok se inflacija ne vrati u planirane okvire. Koliko će vremena biti potrebno za to, nemoguće je precizno i odgovorno prognozirati.

Šta poručujete građanima koji sada planiraju da se zaduže, da li je vreme za to ili treba da sačekaju?

- Svaki građanin i porodica su iskustvo za sebe i ne postoji jedinstveni savet koji bi bio koristan za sve. Uvek predlažemo da svako od nas dobro proceni svoju finansijsku situaciju, potrebe, prihode, mogućnost izmirivanja obaveza... Onaj ko ima neodložnu potrebu, svakako da će pokušati da je reši, kao što onaj ko ima mogućnost da nešto finansira svojim sredstvima, uradiće to sam, bez pomoći banke. Verujem u sposobnost naših građana da dobro procene sopstveni interes.

Moguća nova spajanja

Poslednjih godina primetno je ukrupnjavanje na našem bankarskom tržištu. Da li možemo očekivati neku novu kupovinu ili prodaju?

- Ako posmatramo globalno, Srbija nije veliko tržište iz ugla najvećih evropskih i svetskih banaka. Trend ukrupnjavanja je logičan, jer se time smanjuju troškovi i optimizuju poslovni kapaciteti na ovom tržištu. Na drugoj strani, ukrupnjene banke su u prilici da klijentima pruže kvalitetniju uslugu i verujem da ovaj proces ide u korist svim stranama. Ako pogledamo veličinu srpskog tržišta i broj banaka, ne možemo isključiti mogućnost novih spajanja. Međutim, treba reći da to zavisi i od mnogih drugih uslova poslovanja, a najviše od odluka i interesa akcionara banaka koje kod nas posluju. Njihova procena zbivanja na  tržištu biće u tome presudna.

Svi najavljuju ekonomski tešku zimu koja čeka čitavu Evropu, gde ni mi nismo pošteđeni. Kakva je situacija sa bankarskim sektorom, ima li kod vas zime?

- Bankarski sektor u Srbiji je stabilan, adekvatno kapitalizovan i u tom smislu u vrlo dobrom stanju čeka predstojeću zimu i sledeću godinu. Stabilnost je potvrđena u praksi, od početka pandemije kovida pa do sadašnje situacije sa cenom energenata i inflacijom koja je registrovana u celom svetu. Na drugoj strani, svakako da banke nisu odvojene od celokupne ekonomije, od kretanja u privredi i među građanstvom, i svakako da ćemo deliti sudbinu okruženja u kojem radimo.

Da li je primetno da tražnja za kreditima jenjava? Kakvi su najnoviji podaci na našem bankarskom tržištu?

- Zainteresovanost klijenata za kredite ne jenjava, trend rasta traje već dugo, a on je vidljiv i u poslednjim mesecima. Prema podacima Kreditnog biroa, obaveze po osnovu kredita su u avgustu za 0,3 odsto veće u odnosu na jul, odnosno 10,1 odsto u odnosu na decembar 2021. Taj rast je zabeležen kod svih kategorija korisnika, i to na nivou cele godine.

Kakva je situacija kod zaduženosti građana?

- Stamberni krediti beleže rast od 13,9 odsto za prvih osam meseci 2022. i 1,2 odsto u odnosu na podatke iz jula. Na nivou godine, značajan rast beleže i gotovinski krediti, od 10 odsto. Najvažniji podaci Kreditnog biroa se odnose na urednost u izmirivanju obaveza, pa tako na dan 31. avgusta ukupna docnja iznosi 2,8 odsto, i ona je nepromenjena u odnosu na jul, a nešto je niža u odnosu na podatke iz decembra 2021. kada je iznosila 3,1 odsto.

24sedam/Katarina Mihajlović
 

U Mađarskoj su još početkom ove godine ograničene kamate na hipotekarne kredite zbog moguće eskalacije krize i preteranog rasta kamata. Da li se razmišlja o takvoj ili sličnoj meri kod nas?

- Skeptičan sam prema administrativnim ograničenjima na finansijskom tržištu. Kamate su ekonomska kategorija, formiraraju se prema određenim uslovima i svakako će ih referentne kamatne stope, zatim ponuda i tražnja, odnosno zainteresovanost klijenta, postaviti u prave okvire. Sve zemlje danas zavise od globalnih kretanja i prilično mi je neverovatno da se na jednom nacionalnom tržištu kamate definišu na jednom nivou, a u celom ostatku sveta na drugom.

Bankama nije potrebna pomoć

Kako ocenjujete da će proći bankarski sektor u Srbiji kroz ovu krizu?

- Moram napomenuti da tokom pandemije kovida bankarskom sektoru nije pružena državna pomoć, već suprotno, upravo banke su na sebe preuzele veliki deo tereta krize. To smo učinili kroz tri talasa moratorijuma na obaveze prema bankama, kroz garantnu šemu, a i kroz redovno servisiranje svih drugih obaveza i usluga prema klijentima. U narednom periodu ne očekujem da bi bankama bila potrebna neka pomoć, dovoljno je da ih pustimo da rade i uveren sam da će to biti u korist svih naših klijenata, društva u celini, a naravno i samih banaka kao profitnih organizacija.

Dobra stvar kod rasta kamata je da će porasti i one na štednju. Da li je to već primetno i da li će nam štednja postati isplativija?

- Kamate na štednju već rastu i izvesno je da će nastaviti taj trend bar još neko vreme. Teže je reći da li je nekome štednja isplativa, s obzirom na to da ne znamo kako će se kretati inflacija. U svakom slučaju, pred nama je izbor da li ćemo ušteđeni novac čuvati kao mrtav kapital na računu, ili u gotovini, i time gubiti vrednost u visini inflacije, ili ćemo kroz kamatu na štednju anulirati bar deo inflacije. Svakako da ovaj drugi izbor zvuči ekonomski racionalnije.

Da li preporučujete građanima da štede, da li je sada vreme za to?

- Ekonomisti najčešće kažu da je štednja najpotrebnija upravo u nestabilnim vremenima, kakvim sada nesumnjivo svedočimo. Štednja je naša sigurnost za neke teške dane, štednja je takođe prilika da svojim novcem rešavamo finansiranje većih troškova, a da za to ne pozajmljujemo novac od banke. Štednja je, u krajnjoj liniji, za nacionalnu ekonomiju važna stvar i rezervoar za finansiranje razvojnih projekata. Naravno, građani mogu da na drugi način ulažu deo novca koji im nije nepohodan za tekući život, ali i za to je potrebno poznavanje složenijih finansijskih sistema kao što su investicioni fondovi, berza, akcije i slično. Naravno, potrebno je i razumeti da u ovako turbulentnim vremenima ništa od ovih ulaganja nije neka sigurna i garantovana investicija.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike