SAZNAJEMO Ko je na spisku Poreske uprave: Imaju avione i kamione, a zarada minimalna

29.12.2021

19:25

0

Šta je pokazalo istraživanje poreskih inspektora za ovih devet meseci, od kada se primenjuje novi Zakon o utvrđivanju porekla imovine

SAZNAJEMO Ko je na spisku Poreske uprave: Imaju avione i kamione, a zarada minimalna
Ilustacija - Copyright Profimedia/Pixabay

U Srbiji oko 11.000 građana poseduje imovinu daleko veću od prijavljenih prihoda, za koju poreznici utvrđuju poreklo, saznaje 24sedam u Poreskoj upravi.

Naime, obradom dobijenih podataka o sticanju imovine građana i njihovim upoređivanjem sa podacima o prijavljenim prihodima poreski inspektori su identifikovali oko 11.000 ljudi koji su imali uvećanje imovine u odnosu na prijavljene prihode u iznosu većem od 150.000 evra.

Ko je u fokusu

Konkretno, to znači da postoji sumnja da su oni imovinu stekli na nezakonit način, ali to je, kako saznajemo, predmet dalje istrage poreznika.

- Od izdvojenog broja građana, primenom definisanih kriterijuma rizika - a to su iznos razlike uvećane vrednosti imovine i prijavljenih prihoda, godine starosti i delatnost - izdvajaju se građani koji su u fokusu daljeg rada Poreske uprave – navodi naš izvor.

Podsetimo da je Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnog poreza usvojen 2020. godine, ali je počeo da se primenjuje 12. marta ove godine, a ovo su prvi rezultati istrage koje naš portal ekskluzivno objavljuje. Više informacija o sprovođenju ovog zakona, ali i o drugim ključnim novinama u radu Poreske uprave Srbije, pročitaćete u našem novogodišnjem intervjuu sa direktorkom Poreske uprave Draganom Marković, koji ćemo objaviti 1. januara.

Kupuju vile, a firma u minusu...

Inače, kako je ranije isticano, prilikom primene ovog zakona, sve ono što privlači pažnju poreznika, bilo da se radi o kući, vikendici, skupocenim kolima ili satu na ruci, jeste predmet istrage poreznika. Posebna pažnja posvećena je, kako su naveli, onim građanima, preduzetnicima i biznismenima koji uvećavaju imovinu kao fizička lica, a s druge strane imaju gubitak kroz poslovne knjige firme koju vode.

Poreska uprava je, između ostalog, za te svrhe napravila aplikaciju koja objedinjuje set podataka koji su dobijeni od različitih institucija, a na osnovu koje je napravljena rang-lista najbogatijih građana Srbije, u smislu posedovanja nepokretnosti, kuća, stanova, vikendica, pokretnosti, skupih vozila, udela i akcija u firmama...

Pixabay
 

Takođe, poreznici imaju podatke i o podizanju i polaganju gotovine sa računa poslovnih banaka, o deviznim prilivima sa računa u inostranstvu i iz inostranstva… Na osnovu svih tih informacija porede se, s jedne strane, podaci o primanjima i prihodima, a s druge se može sagledati imovinska karta svakog poreskog obveznika.

Kada se oduzima imovina?

U skladu sa novim zakonom, vlasnici imovine mogu ostati bez čak tri četvrtine njene vrednosti ako poreznici utvrde da je nisu stekli na zakonit način.

Pravila samog zakona su jasna, pa će tako u problemu biti oni za koje poreski organi posumnjanju, odnosno utvrde, da za najviše tri uzastopne kalendarske godine imaju razliku iznad 150.000 evra između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda. U slučaju da se posumnja i na izvršenje krivičnog dela, ceo slučaj biće prijavljen policiji i tužilaštvu. Ako sud ustanovi da je imovina stečena krivičnim delom, tada se oduzima celokupan imetak.

Tesna saradnja više institucija

Zakonom o utvrđivanju porekla imovine predviđeno je i da se zbog delotvornijeg postupka i dostavljanja podataka koji su potrebni poreznicima odredi jedan ili više zaposlenih u određenim institucijama koji će sarađivati s njima. To će se odnositi na Ministarstvo unutrašnjih poslova, Narodnu banku Srbije, Upravu za sprečavanje pranja novca, Agenciju za sprečavanje korupcije, Republički geodetski zavod, Agenciju za privredne registre i Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti.

Zakon, inače, uvodi takozvanu unakrsnu proveru imovine, koju sprovodi posebna jedinica u Poreskoj upravi koja je formirana početkom decembra 2020. Poreznici će dokazivati uvećanje imovine građana, dok je teret dokazivanja porekla imovine na obvezniku za koga se sumnja da uvećanje imovine nije u skladu sa prijavljenim prihodima. Zakon je predvideo i kazne za nesaradnju sa Poreskom upravom.

Pravo žalbe

Nakon što poreznici donesu rešenje o razlici između vrednosti imovine i prihoda, vlasnik te imovine može da podnese žalbu Ministarstvu finansija, čija će odluka biti konačna u upravnom postupku, ali će i dalje moći da pokrene upravni spor, i to tužbom pred Upravnim sudom.

Na udaru poreznika nalazi se celokupna imovina koja se kontroliše, odnosno stan, kuća, poslovna zgrada i prostorije, garaža, zemljište, ali i finansijski instrumenti, udeli u kompanijama, oprema za obavljanje samostalne delatnosti, motorna vozila, čamci, brodovi i drugi plovni objekti i vazduhoplovi, štedni ulozi i gotov novac, kao i druga imovinska prava.

Zakonom je propisano da su svi koji učestvuju u ovom postupku dužni da podatke iz postupka čuvaju kao profesionalnu tajnu.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike