Zvezdana biljka EU popularna i u Srbiji

17.07.2021

17:45 >> 20:11

0

Biljni insulin i prirodni lek protiv dijabetesa, biljka čiji plod usporava rak i starenje, sve se više plantažno gaji i u Srbiji

Zvezdana biljka EU popularna i u Srbiji
Copyright Plantaža borovnica, Foto: AgroTV

Borovnica je zvezda među voćem na tržištu Evropske Unije a u poslednje vreme njena korisnost i prođa na tržištu prepoznata je i u Srbiji. Jedan od srpskih domaćina koji je shvatio vrednosti i prednosti uzgoja borovnice je i Milenko Marković iz Pridvorice kod Smederevske palanke, pokazuje reportaža AgroTV.

Milenko, inače rođen u Švajcarskom Badenu, na nagovor supruge Tanje, koja je rodom Palačanka, vratio se na dedovinu i počeo sa uzgojem borovnice a oprobava se i sa lavandom.

Draža mu Srbija, i dedovina:Milenko Marković, Foto: AgroTV

Skroz čudno: Plantaža borovnice a nema „djuka“

Sada sa svog prvobitnog zasada dobija „erli blu“, borovnicu koja stiže veoma veoma rano, zatim krupni „patriot“, a izdvaja se „hanas čojs“, koja ima specifičan ukus na kajsiju ili lubenicu i veoma je popularna u Francuskoj. To što nema u Srbiji i Evropi najrasprostranjeniji „djuk“ objašnjava slučajnošću.

– Jednostavno sam zakasnio. Kada sam počinjao u jesen 2017. zakasnio sam za „djuk“ i ponudili su mi sorte sličnih karakteristika da ne bih čekao narednu godinu – objašnjava Milenko.

– U švajcarskoj vojci sam stigao do najvišeg podoficirskog čina i kada sam završio s tim poslom rešili smo da se porodično vratimo. Nisam sebe video da radim za nekoga i idem svakodnevno „na posao“. Onda je bilo logično da počnem nešto svoje, na dedovini, Odluka je pala, uz pomoć kćerkice, na borovnice i time se bavimo od 2017. godine – priseća se Milenko.

Raspitivanje po internetu je donelo svakojaka korisna saznanja ali i, upozorava Milenko, gomile besmislica i navoda o, na primer, astronomskim zaradama na borovnici.

– Niti ona odmah rađa, niti brzo stiže do punog roda, i to zna svaki pravi proizvođač koji se bavi kalkulacijama prihoda i troškova – kaže Marković.

Porodica Markovića pored borovnica na 20 hektara bavi se i uzgojem ratarskih kultura, kukuruzom i pšenicom, ali i toj zemlji je „sudbina“ da postane voćnjak.

Za četiri godine rada plantaža je napravljena po svim savremenim uzusima. Po protivgradnim mrežama na dva hektara plantaže nalaze se borovnice na metar u redu i tri metra između redova, koje se zalivaju sistemom kap-po-kap a svake sezone trpe „oštru rezidbu“ radi manjeg ali kvalitetnijeg ploda.

Ko zna, dnevnica 6.000

Borovnica se kod Markovića bere „u četiri ruke“, tj. navrata u razmaku od nedelju dana. Za berbu na dva hektara je potrebno 15 do 20 radnika berača u prvoj etapi, u probiranju, a u punom zrenju i do 40 radnika. Tada već branje može i da se normira.

– Radnik koji može da nabere 200 kilograma višanja u borovnici može tek 60 do 70. U trećoj i četvrtoj nedelji cena je oko 90 dinara po kilogramu ubranog ploda, a kada ide sve, tzv. skidanje, onda je 80. To daje dnevnicu od 3.500 do 6.000 dinara – kažu na plantaži Markovića.

U takvim uslovima, uz kvalitetnu zaštitu i prihranu, na još mladom zasadu, Markovići dobijaju prosečno dva kilograma ploda „po žbunu“.

– Sadnja je, u suštini, najlakša problem je da borovnica dobije dovoljno vode i bez dobre vode se ne treba ni upuštati u uzgoj. Borovnica ima plitak koren, odmah dolazi u dodir s vodom, koju treba zbog toga kontrolisati, a odmah i pokaže nedostatke – objašnjava Marković.

Zdravlje u “kuglici:Plod borovnice “Foto: AgroTv

Milenko je prošle godine primetio da mu voda „slabi“, tj. da biljke posle berbe ne daju lastare i odmah se angažovao da se izbuši novi bunar, na većoj dubini.

U male tajne svoje uspešne plantaže Milenko ubraja u borbu sa „rutavom bubom“, koju jednostavno dobija – frezom.

Pročitajte još:

– Freziram u rano proleće i u kasnu jesen i to se pokazalo kao veoma efikasno. To sam video na nekom nemačkom sajtu. Za svaki slučaj, u vreme cvetanja stavljaju se „slatke zamke“ – pojašnjava Marković.

Za berbu borovnice Marković savetuje – strpljenje.

– Sa svakom bobicom koju ste ubrali pre vremena, ukupno se gubi veliki novac i na težini i na kvalitetu celog roda. U Srbiji razgovore o prvoj i ekstra klasi vode borovničari među sobom ali to otkupljivače ne interesuje mnogo. Njima je važno samo da je veća od 12 milimetara – zaključuje Milenko Marković.

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: AgroTV

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike