Skoro pa džabe: Za hektar oranice država dobije samo jednu kiriju garsonjere u Beogradu

10.09.2021

08:46 >> 09:40

1

Iako su cene oranica otišle u nebo, država za zemlju koju daje u najam dobija najviše 288 evra godišnje

Skoro pa džabe: Za hektar oranice država dobije samo jednu kiriju garsonjere u Beogradu
Copyright Profimedia

Država Srbija u najam, ili arendu, kako to kažu ratari, dala je prošle godine 278.000 hektara zemlje, ali na njoj nije bogzna kako zaradila. Iako mnoge velike poljoprivredne kompanije dobijaju velike površine državne zemlje, i to one najkvalitetnije, one nisu i najbolje platiše po hektaru. A cena koja se dobija za hektar dat u najam kreće se između 206 i 288 evra, piše beogradski „Blic“.

Rekorder po državnoj zemlji pod svojom upravom je kompanija „Al Rafaved“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, sa 4.250 hektara. Ova firma hektar plaća manje od 250 evra, ali s obzirom na količinu, u budžet uplati prilično – 1.059.652 evra godišnje.

Međutim, najviše za plodnu zemlju plaća domaća firma, poljoprivredno dobro “Maglić” iz istoimenog mesta u vlasništvu beogradskog „Deka Inženjeringa“ Andreja Jovanovića i Bojana Milovanovića. Ta firma za hektar plaća 288 evra, ali u budžet zbog „samo“ 1.423 hektara, godišnje izdvoji 410.322 evra.

Na spisku najvećih zakupaca nalazi se i firma “Stari Tamiš” iz Pančeva, u kojoj kapital imaju i članovi porodice pančevačkog biznismena Miroslava Alekse, a koja unajmljuje 3.754 hektara, po prosečnih 234 evra. Uz to, matična firma Alekse „Almeks“ u najmu ima još 1.216 hektara.

Među velikima po površini, a najmanjima po plaćenoj ceni je “Poljoprivreda” iz Sente, vlasnika Branka Grubora i Željka Radanovića. Oni za 2.311 hektara prosečno plaćaju 206 evra po hektaru.

Tu su i PIK “Bečej” (2.274 hektara) i „Zobnatica“ iz Bačke Topole (1.307 hektara), kojima su u APR-u kao odgovorna lica upisani isti oni koji vode i „Al Ravafed“ – Emil Moukarzel i Abdelrahman Abdula Abdelrahman Abdula Al Mazmi. Oni godišnje za ove površine izdvajaju 331.063 evra.

Pročitajte još:

Navedene cene su za zemljište u Vojvodini, a u centralnoj Srbiji cena je uglavnom niža i određuje je lokalna samouprava.

Opština raspisuje licitaciju, a cena po hektaru zavisi od veličine parcele, kvaliteta, odnosno klase zemljište, dogovora o dužini zakupa, kao i činjenice da li se zemljište graniči sa zemljištem koje potencijalni zakupac već obrađuje.

Za razliku od države, ratari svoje oranice cene mnogo više i u zakup daju mnogo skuplje, pa je cena i iznad 1.000 evra po hektaru.

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike