Ko je najveći dobitnik a ko gubitnik u 2022: Kupus baš razočarao, a profit napravio… (FOTO/VIDEO)

13.02.2023

06:30

0

Povrtari su u Srbiji imali velike probleme u prošloj godini i pitanje je kako se ko pripremio za 2023, jer više ne važe ni decenijama zagovarani principi

Ko je najveći dobitnik a ko gubitnik u 2022: Kupus baš razočarao, a profit napravio… (FOTO/VIDEO)
Ilustracija - Copyright 24sedam/Lj. S.

Gubitnik godine u povrtarstvu za 2022. svakako je kupus, koji je imalo veliku cenu u 2021. godini. Ali ona se nije ponovila i prošle godine, tako da su mnogi ostali „navučeni“ da zasade kulturu od koje nisu ostvarili dobru zaradu, kažu stručnjaci.

Paradajz se pokazao kao stabilna kultura za profitabilnu proizvodnju, moglo se ove godine na njemu zaraditi i do 30 odsto više nego prethodne godine. Izuzetak koji je donekle napunio kasu povrtarima je i krastavac. Njegova cena se držala dosta visoko, čak i u delu sezone kada ga je bilo mnogo na tržištu.

Deo prihoda su svakako pojeli mnogo veći troškovi proizvodnje zbog đubriva, ali i manji prinos zbog klimatskih promena, no u višegodišnjem proseku paradajz je preporuka, kažu za AgroTV na Oglednom dobru beogradskog Poljoprivrednog fakulteta (ODPF) u Radmilovcu, gde se, pored nauke, bave i komercijalnom proizvodnjom.

Sa Instituta za povrtarstvo, pri istom fakultetu, kao potencijalni adut u sledećim godinama vide papriku.

- Teško je izdvojiti jednu kulturu koja bi mogla da se preporuči, ali ako smem da prognoziram, možda je to paprika, koja već nekoliko godina ima povećan trend u izvozu. Tu je i industrijsko povrće - boranija, grašak kukuruz šećerac - koje se potpuno mehanizuje i koje uglavnom ide u izvoz kao smrznuti program. Ali to je sve za veliku proizvodnju – kaže doktor Đorđe Moravčević sa ovog instituta.

Pored toga što je teško prognozirati šta će sledeće sezone „raditi“ na tržištu, proizvođačima je sve teže i da se opredele za jednu kulturu na duži rok.

- Prošla godina je pokazala da je sve ono što je učeno poslednjih decenija, a to je da se ide na specijalizaciju radi većeg efekta i manjih troškova, pogrešno. Ko se specijalizovao u proizvodnji određene kulture, a onda ona ne postigne očekivanu cenu, taj je u većem problemu nego onaj koji ima diversifikovanu proizvodnju pa može da kalkuliše i da se snalazi – objašnjava Moravčević.

S druge strane, ne može se ni zaraditi ako se svake godine menja kultura na površinama, jer kako kaže iskustvo, sa jednom kulturom, na primer paradajzom, zaradićete na tri ili više godina, ukazuju sa Oglednog dobra Poljoprivrednog fakulteta.

- Ono što je jedne godine imalo visoku cenu, sledeće može da ima i veoma nisku. Kupus je dobar primer poslednjih godina, bio je hit 2021. godine, a onda je bio gubitnik u ceni prošle godine. Zbog toga treba biti istrajan i ostati u svojoj proizvodnji, poljoprivreda je ciklična i profit će doći – napominje magistar Živica Jović, rukovodilac Sektora za povrtarstvo na ODPF.

Teška godina za povrtare

Prošla 2022. je bila teška godina za povrtare. Najviše zbog cene proizvoda koja nije bila mnogo veća nego prethodne godine, a troškovi su mnogo porasli.

Energetska kriza izazvana globalnim pomeranjima na tržištu, pre svega pokazana u ceni gasa (koji je veliki trošak u proizvodnji đubriva), dovela je do toga da i cena koštanja same povrtarske proizvodnje bude veća.

Zbog toga što cena povrća nije bila mnogo veća nego u 2021. godini, proizvođač je imao manju zaradu, ma koliko bila uspešna njegova pojedinačna proizvodnja. Danak je ubrao i uticaj promene klime.

Pixabay
Cena đubriva kočnica za dobar rod

 

- Ono što je veliki problem su izuzetno visoke temperature koje su bile napolju, a samim tim su se odrazile i na one u plastenicima i staklenicima. Na temperaturama od 35 stepeni, a bilo je i više od 40, potpuno se zaustavljaju fiziološki procesi u biljkama. Dolazilo je do abortiranja cvetova, i to se odrazilo na manje prinose. To je kod nas pokriveno za 20 do 30 odsto većom cenom u 2022. godini – kaže Živica Jović.

Godina je bila sušna, ali kako nema povrtarske proizvodnje bez navodnjavanja, to nije poseban problem u normalnim uslovima, dodaje Moravčević. U uslovima skupih energenata koji se troše za pokretanje pumpi, to jeste nevolja.

- Takođe, kada su velike razlike između dnevnih i noćnih temperatura, to negativno utiče na rast biljaka, pojavu stresa, povećanu osetljivost na bolesti, štetočine… A to onda iziskuje i upotrebu dodatnih sredstava za zaštitu, biostimulatora… i novi trošak – navodi stručnjak sa Instituta za povrtarstvo.

Postoje rešenja i za uticaje klime, i to se sada podvodi pod pojam „adaptacije“. Koriste se hibridne sorte koje su manje osetljive na klimatske promene i zaštićene prostore, jer trend je da se proizvodnja seli sa otvorenog.

Svi ćemo biti - Holanđani

Upotreba mineralnih đubriva u povrtarstvu u Srbiji nije mala tako da je njihovo poskupljenje u prošloj godini izvršili ogroman uticaja na „matematiku“ i prihode proizvođača.

- Tu imamo ogroman problem visoke cene inputa. Mali proizvođači su u problemu ali mislim da će u ovoj globalnoj krizi veći udarac doživeti veliki proizvođači koji nemaju tako diversifikovanu proizvodnju. Njegovi troškovi su veći zbog veće količine inputa, koji su pak uzeti na odloženo plaćanje, a onda je pitanje u kojoj će meri pokriti troškove ako ne može da poveća cenu onoliko koliko su porasli rashodi. I onda je pitanje da li će povrtar u sledeću godinu ući u tako intenzivnu proizvodnju – napominje Moravčević.

Međutim, oni koji su na vreme nabavili đubrivo, bolje su prošli nego neki drugi, a ODPF spada u onu prvu grupu.

Pixabay
Hidroponski uzgoj budućnost poljoprivrede

 

- Nas poskupljenje đubriva prošle godine nije mnogo dotaklo jer smo već u decembru 2021. i januaru nabavili sve potrebne količine za proizvodnju paradajza, kao naše glavne kulture. Za zeleniš, tj. za zimsku proizvodnju salate, spanaća ili rotkvice, mineralna đubriva i ne koristimo, već biljke koriste one zalihe u zemljištu koje ostanu posle paradajza – navodi Živica Jović jedan od recepata za uspeh i za ovu sezonu, ali i za naredne sezone.

Kao dugoročno rešenje, koje čeka ceo poljoprivredni svet, a koje Holanđani uveliko primenjuju, navodi hidroponsko gajenje. Jedino tako se proizvodnja može rešiti bolesti i štetočina i količine otrova koji su se nagomilali u poljoprivrednom zemljištu a da pritom, tvrdi Jović, kvalitet proizvoda ne zaostaje za onim klasično gajenim u zemljištu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike