Prodaje se Palata "Albanija": Evo koliko košta kvadrat!
Palata u strogom centru srpske prestonice ujedno je i njen prvi oblakoder
Deo zgrade Palate „Albanija“ u centru Beograda prodaje se. Tačnije, sedam spratova prvog oblakodera prestonice oglašeno je po ceni od 10 miliona evra, odnosno oko 3.000 evra po kvadratnom metru.
Agencija za osiguranje depozita, kao stečajni upravnik Beogradske banke a.d. Beograd u stečaju i Univerzal banke a.d. Beograd u stečaju, oglasila je još u septembru prodaju imovine metodom javnog prikupljanja ponuda.
Potreban depozit
Predmet prodaje su dva atraktivna poslovna prostora Beogradske banke u centru Beograda. Prvi se nalazi u Palati „Albanija“, površine 3.324 kvadratna metra, a za učešće u nadmetanju potreban je depozit u iznosu od 1,5 miliona evra.
24sedam/Katarina Mihajlović
Beograđani su emotivno vezani za ovu zgradu na kojoj je, recimo, 20. oktobra bila istaknuta zastava posle oslobođenja u Drugom svetskom ratu. Ona, takođe, označava i kapiju ulaska u najveću pešačku zonu – Knez Mihailovu ulicu. Po mišljenju istoričara, „Albanija“ spada u red objekata koji definišu Beograd.
Prvi oblakoder u Beogradu
Palata u strogom centru srpske prestonice ujedno je i njen prvi oblakoder, izgrađen 1939. godine. Zgrada je dugo bila najviša u Beogradu, a druga po visini u Jugoistočnoj Evropi. Deo ovog velelepnog objekta, površine 381 kvadratni metar, procenjen na 3,88 miliona evra, ponuđen je na prodaju još 2022. godine. Ime kupca zvanično nije saopšteno, kao ni tačan iznos kupovine, a mediji su spekulisali da verovatno nije ostvarena puna tržišna vrednost.
Odbio da plati renoviranje fasade: Godinama kasnije njegova odluka se vidi iz aviona (FOTO)
Printscreen/Twitter
Iako je zgrada Palate „Albanija“ još 1984. proglašena za kulturno dobro, propisi omogućavaju da se stavi u promet. U ovom slučaju, vlasnik nepokretnosti mora najpre da ponudi objekat Zavodu za zaštitu spomenika po istoj tržišnoj ceni kao i ostalim kupcima, a kupci mogu biti pravna i fizička lica, domaća i strana.
Pošto stigne zahtev, nadležna služba procenjuje da li su obezbeđena sredstva za kupovinu i da li postoji razlog da Zavod, koji nastupa u ime države, otkupi objekat. Kasnije se promet kulturnih dobara obavlja u skladu sa propisima kojima se, inače, uređuje prodaja takvih objekata.
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari