Kijanje, curenje nosa, svrab u očima i ušima: Beograđani, spremite se, uskoro stiže pik cvetanja biljke na koju su mnogi alergični

04.08.2022

17:30

0

Ambroziju, invazivni korov, moramo uništavati pre nego što procveta, bilo košenjem, zaoravanjem ili hemijski - rekli su za 24sedam iz Agencije za zaštitu životne sredine

Kijanje, curenje nosa, svrab u očima i ušima: Beograđani, spremite se, uskoro stiže pik cvetanja biljke na koju su mnogi alergični
ambrozija alergija profimedia-0168395711 - Copyright Profimedia

Kijanje, curenje nosa, svrab u očima, nozdravama i ušima - ovo su tegobe koje u narednom periodu očekuju Beograđane koji su alergični na ambroziju.

Naime, ova korovska biljka koja izaziva alergije cveta od sredine leta pa sve do kraja oktobra, a u narednih nekoliko nedelja približavamo se piku cvetanja ambrozije u prestonici.

Kako su rekli za 24sedam iz Agencije za zaštitu životne sredine, ambrozija je u Beogradu počela da cveta početkom jula.

Profimedia
 

- Najveće dnevne vrednosti aambrozije su krajem avgusta i početkom septembra. Višegodišnja merenja pokazuju da su pikovi bili između 28. avgusta i 9. septembra - navode iz Agencije.

Ističu da ambrozije najviše ima na obali Save i Dunava, u prigradskim opštinama kao što su Obrenovac, Mladenovac, Lajkovac i Surčin, gde ima poljoprivrednih površina koje nisu adekvatno agrotehnički tretirane.

- Ambroziju, invazivni korov, moramo uništavati pre nego što procveta, bilo košenjem, zaoravanjem ili hemijski. Te akcije moraju biti sistematske i moraju se obavljati svake godine pod stručnim nadzorom i koordinacijom - zaključili su za 24sedam iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Alergija na ambroziju je vrlo raširena, a procene su da je oko deset odsto stanovništva alergično na njen polenov prah koji izaziva kijanje, svrab u nosu, curenje iz nosa, suzne i crvene oči, kašalj i otežano disanje sa osećanjem nedostatka vazduha.

Profimedia
 

Osim respiratornih tegoba dešavaju se i promene na koži u vidu crvenih pečata i svraba, a mogu da nastanu i komplikacije na organima za varenje, praćene povraćanjem, grčevima i dijarejom.

Ambrozija nije evropska biljka. Doneta je iz Amerike na nekom od prekookeanskih brodova krajem 19. veka i od tada se polako i nezadrživo širi Evropom.

Trenutno je ima više u Evropi nego u Americi, a jedna biljka može proizvesti i više od milijardu zrna polena koji se uz pomoć vetra mogu raspršiti na površinu od nekoliko kvadratnih kilometara.

Zrno polena zadržava klijavost i do 40 godina.

Ambrozija je prvi put u Srbiji primećena u Sremskim Karlovcima 1953. godine

Kazne od 15.000 do 150.000 dinara

Za suzbijanje ambrozije na javnim površinama zadužene su gradske institucije, ali korov na privatnim posedima bi trebalo da uklanjaju vlasnici. Na to ih obavezuje i Uredba o merama za suzbijanje i uništavanje korovske biljke u okviru Odluke o komunalnom redu, ali nje se, uglavnom, niko ne pridržava.

Zbog neuništavanja ambrozije, korisnici i vlasnici parcela se kažnjavaju novčano, iznosom od 15.000 do 150.000 dinara, u zavisnosti od veličine placa.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike