Za ovaj naziv ulice u centru Beograda retko ko je čuo: "Prekrštena" pre šest godina, a svi je i dalje zovu - Beogradska

03.05.2022

07:20

0

Česte promene naziva ulica u prestonici nisu retkost

Za ovaj naziv ulice u centru Beograda retko ko je čuo: "Prekrštena" pre šest godina, a svi je i dalje zovu - Beogradska
Mihailo Đurić - Copyright Printscreen/Facebook/Српско Подземље / Serbian Underground/ google maps

Beograd ima oko 8.000 ulica, svaka ima svoju istoriju, značaj, položaj, mnoge od njih su i tokom godina promenile više imena, a upravo jedna takva se pruža od Pravnog fakulteta do Poštanske štedionice. 

Da promene naziva ulica nisu retkost, pokazuje i podatak da je samo na opštini Palilula, u protekle dve decenije naziv promenilo više od 300 ulica.

Dok mnogi građani misle da Beogradska ulica i dalje nosi taj naziv, baš kako i piše na mapi Gugla, njeno ime je, odlukom Grada, promenjeno već šest godina.

Printscreen/ Google maps
 

Ona sada nosi naziv po nekadašnjem profesoru Pravnog fakulteta Mihailu Đuriću.

Grad Beograd je 2016. godine, a pet posle smrti Đurića, prihvatio pristiglu inicijativu fakulteta, i na prvoj sednici Komisije za imenovanja ulica i trgova po pristizanju predloga, dao ime ulici koja prolazi pored ove obrazovne ustanove.

Tako sada ovaj deo koji se pruža od Pravnog fakulteta nizbrdo do Poštanske štedionice, od 2016. godine nosi novi drugi naziv, te da je sada reč o Ulici profesora Mihaila Đurića, ali to mogu da vide jedino oni koji koriste Epl telefone i njihove mape.

Printscreen/ Apple Maps
 

Ko je bio Mihailo Đurić?

Ovaj rođeni Šapčanin studirao je pravo, filozofiju i klasičnu filologiju u Beogradu, a Pravni fakultet je doktorirao 1954. godine kada je postao asistent.

Stekao je sva univerzitetska zvanja - docenta, vanrednog i na kraju redovnog profesora. Predavao je istoriju političkih teorija, sociologiju, teoriju države u prava kao i metodologiju društvenih nauka.

U julu 1972. godine, čovek koji se tada nalazio na vrhu intelektualne elite, profesor Mihailo Đurić uhapšen je i zatvoren.

Iako se činilo da je Titova Jugoslavija stabilna, ona je bila nedemokratska, te je profesor zbog svojih govora i hrabrosti da dovede u pitanje vrh države o amandmanima, koji će ubrzo postati sastavni deo Ustava iz 1974, na Pravnom fakultetu bio nepoželjan sve do 1990. 

Printscreen/ Google maps
 

Taj jedan govor koštao ga je pozicije i svega što je do tada imao. Govorio je tada Đurić da se amandmanima “odbacuje sama ideja državne zajednice jugoslovenskih naroda“, te da “ukoliko nešto još i ostane od nje, to je samo zato da bismo u sledećoj, takozvanoj drugoj fazi promene imali još šta da privedemo kraju”.

O Jugoslaviji je govorio kao o geografskom pojmu, jer se “na njenim razvalinama i to pod maskom doslednog razvijanja ravnopravnosti između naroda koji u njoj žive, uspostavlja nekoliko samostalnih, nezavisnih, čak međusobno suprotstavljenih nacionalnih država“.

Printscreen/Facebook/Српско Подземље / Serbian Underground
 

Pred sam raspad zemlje, Đuriću je vraćeno profesorsko mesto na fakultetu, a on je u međuvremenu nastavio svoj naučni rad, predavao je u Beču, Berlinu i Augsburgu.

Preminuo je 2011. godine u Beogradu.

Bonus video:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike