aktuelno

Zbog ove ulice Beograđani najčešće "lome jezik": Njen naziv sigurno ne možete da izgovorite iz prve!

10.04.2022

08:06

0

Autor: Jovana Beloica

Ova saobraćajnica se nalazi na Voždovcu

Zbog ove ulice Beograđani najčešće "lome jezik": Njen naziv sigurno ne možete da izgovorite iz prve!
panorama Beograda - Copyright 24sedam/Goran Sivački

Beograd ima oko 8.000 ulica, svaka ima svoju istoriju, važan značaj, položaj, a mnoge od njih su i tokom godina promenile više imena

Ipak, zbog jedne ulice na Voždovcu sigurno je da će vam jezik spetljati - ime je dobila po azerbejdžanskom pesniku Bahtijaru Vagabzadeu.

Ko je bio Bahtijar Vagabzade?

Rođen je 1925. godine u gradiću Nukha, današnji Šeki, koji je svojevremeno predstavljao važno mesto na čuvenom "Putu svile".

Zbog životnih okolnosti u kojima se našla zemlja u kojoj je rođen, Azerbejdžan, njegova porodica 1934. godine prelazi u prestonicu u Baku, gde će Bahtijar završiti školu a kasnije i studije filologije na državnom univerzitetu.

 U to vreme započinje i njegov literarni uspon objavljivanjem pesme "Majka i fotografije", te tako već 1951. godine brani doktorsku tezu koja se bavila stvaralaštvom najvećeg azerbejdžanskog pesnika, "Pesnika naroda", Samada Vurguna. Potom postaje i profesor na katedri za Savremenu azerbejdžansku književnost na matičnom fakultetu.

Međutim, u zemlji se sve više osećao Staljinov uticaj, koji je imao loše posledice po stvaralaštvo Vagabzadija, jer je on razvijao kritički, skoro anti-staljinovski stav zbog čega u strahu od progona 1952. godine uništava gotovo sve svoje rane radove i ostavlja tek nekoliko pesama, koje će u narednim godinama biti sakrivene na neobičnom mestu - protetičkoj nozi njegove majke.

Zbog ove ulice Beograđani najčešće "lome jezik": Njen naziv sigurno ne možete da izgovorite iz prve!Printscreen/ Youtube
Bahtijar Vagabzade

Smrt Staljina je sa jedne strane donela olakšanje među protivnicima njegovog sistema, ali s druge strane i početak muka azerbejdžanskog pesnika. Razlog za to je bila njegova pesma "Đulistan", u kojoj iznosi sliku unutrašnjih podela i tugovanja nastalih u narodu posle Mirovnog ugovora u Đulistanu kojim je veći deo Azerbejdžana ušao u sastav Ruskog carstva.

Zbog svega navedeno privremeno gubi mesto na državnom univerzitetu u Bakuu, u periodu od 1962. do 1964. godine, koje su bile z anjega težak period, gde su morali da prodaju porodični nakit supruge kako bi "skrpili kraj s krajem".

Ipak, njegov žar prema poeziji i prozi ništa nije moglo ugasiti, te nastavlja da se bavi i temama kao što su porodica, priroda, sloboda i sve lepote azerbejdžanske kulture i jezika postaju popularne i van zemlje, naročito u Turskoj.

Tokom sedamdesetih i osamdesetih ulazi u sam vrh političke scene, a ovaj uspon praćen je i Državnom nagradom Azerbejdžana (1976. godine za „Razgovor sa Lenjinom“), kao i Nacionalnog pesnika Azerbejdžana (1984). Sa raspadom SSSR-a i konačnim dobijanjem nezavisnosti domovine, postaje i jedan od prvih poslanika Narodne skupštine.

Preminuo je 13. februara 2009. godine u Baku. Tokom svoje 60 godina duge karijere objavio je preko 70 zbirki pesama, 20 poema, brojne naučne radove, stotine članaka koji su prevedeni na mnoge svetske jezike.

Zbog ove ulice Beograđani najčešće "lome jezik": Njen naziv sigurno ne možete da izgovorite iz prve!Printscreen/ Google maps
 

Pored Beograda, ime Bahtijara Vagabzade nosi jedna od glavnih ulica u Bakuu i parkovi u Koniji i Ankari u Turskoj.

Inicijativa da se jedna ulica u Beogradu nazove imenom velikog pesnika potekla je od strane naših sugrađana Azerbejdžanaca i Kulturnog centra Azerbejdžana u Beogradu, a povod je bila proslava 90. godišnjice rođenja Bahtijara Vagabzade.

U ime prijateljskih odnosa između naše dve zemlje, Skupština grada odlučila je juna 2015. godine da se ulica na Banjici koja počinje od Crnotravske do raskršća sa Borskom i Pere Velimirovića nazove po njemu.

I one su "naj"

Najkraća ulica u Beogradu koja je dugačka 12 metara je Lovačka ulica na Čukarici. Odmah iza nje, na drugom mestu, nalazi se Tesna ulica u Zemunu, koja je duža od Lovačke čitava tri metra.

Najduža ulica je Bulevar kralja Aleksandra. Prostire se od Trga Nikole Pašića do Smederevskog puta i duga je oko 7,5 kilometara.

Zbog ove ulice Beograđani najčešće "lome jezik": Njen naziv sigurno ne možete da izgovorite iz prve!24sedam/Nenad Vujanović
Najuža ulica u prestonici nalazi se na Dorćolu

Najuža ulica počinje u Dobračinoj, blizu tačke gde se ona "uliva" u Dunavsku.

O najsmešnijim nazivima prestoničkih ulica malo se zna. Na primer, ulica Mala Amerika u Surčinu dobila je naziv po jednom starijem sugrađaninu koji je ličio na američkog predsednika Ronalda Regana. Ulica Mrcinište u Batajnici dobila je naziv po tome što su se u njenoj okolini nekada bacale mrcine, odnosno tela uginulih životinja.

Bonus video:

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike