Zbog ove ulice Beograđani najčešće "lome jezik": Njen naziv sigurno ne možete da izgovorite iz prve!

10.04.2022

08:06

0

Ova saobraćajnica se nalazi na Voždovcu

Zbog ove ulice Beograđani najčešće "lome jezik": Njen naziv sigurno ne možete da izgovorite iz prve!
panorama Beograda - Copyright 24sedam/Goran Sivački

Beograd ima oko 8.000 ulica, svaka ima svoju istoriju, važan značaj, položaj, a mnoge od njih su i tokom godina promenile više imena

Ipak, zbog jedne ulice na Voždovcu sigurno je da će vam jezik spetljati - ime je dobila po azerbejdžanskom pesniku Bahtijaru Vagabzadeu.

Ko je bio Bahtijar Vagabzade?

Rođen je 1925. godine u gradiću Nukha, današnji Šeki, koji je svojevremeno predstavljao važno mesto na čuvenom "Putu svile".

Zbog životnih okolnosti u kojima se našla zemlja u kojoj je rođen, Azerbejdžan, njegova porodica 1934. godine prelazi u prestonicu u Baku, gde će Bahtijar završiti školu a kasnije i studije filologije na državnom univerzitetu.

 U to vreme započinje i njegov literarni uspon objavljivanjem pesme "Majka i fotografije", te tako već 1951. godine brani doktorsku tezu koja se bavila stvaralaštvom najvećeg azerbejdžanskog pesnika, "Pesnika naroda", Samada Vurguna. Potom postaje i profesor na katedri za Savremenu azerbejdžansku književnost na matičnom fakultetu.

Međutim, u zemlji se sve više osećao Staljinov uticaj, koji je imao loše posledice po stvaralaštvo Vagabzadija, jer je on razvijao kritički, skoro anti-staljinovski stav zbog čega u strahu od progona 1952. godine uništava gotovo sve svoje rane radove i ostavlja tek nekoliko pesama, koje će u narednim godinama biti sakrivene na neobičnom mestu - protetičkoj nozi njegove majke.

Printscreen/ Youtube
Bahtijar Vagabzade

Smrt Staljina je sa jedne strane donela olakšanje među protivnicima njegovog sistema, ali s druge strane i početak muka azerbejdžanskog pesnika. Razlog za to je bila njegova pesma "Đulistan", u kojoj iznosi sliku unutrašnjih podela i tugovanja nastalih u narodu posle Mirovnog ugovora u Đulistanu kojim je veći deo Azerbejdžana ušao u sastav Ruskog carstva.

Zbog svega navedeno privremeno gubi mesto na državnom univerzitetu u Bakuu, u periodu od 1962. do 1964. godine, koje su bile z anjega težak period, gde su morali da prodaju porodični nakit supruge kako bi "skrpili kraj s krajem".

Ipak, njegov žar prema poeziji i prozi ništa nije moglo ugasiti, te nastavlja da se bavi i temama kao što su porodica, priroda, sloboda i sve lepote azerbejdžanske kulture i jezika postaju popularne i van zemlje, naročito u Turskoj.

Tokom sedamdesetih i osamdesetih ulazi u sam vrh političke scene, a ovaj uspon praćen je i Državnom nagradom Azerbejdžana (1976. godine za „Razgovor sa Lenjinom“), kao i Nacionalnog pesnika Azerbejdžana (1984). Sa raspadom SSSR-a i konačnim dobijanjem nezavisnosti domovine, postaje i jedan od prvih poslanika Narodne skupštine.

Preminuo je 13. februara 2009. godine u Baku. Tokom svoje 60 godina duge karijere objavio je preko 70 zbirki pesama, 20 poema, brojne naučne radove, stotine članaka koji su prevedeni na mnoge svetske jezike.

Printscreen/ Google maps
 

Pored Beograda, ime Bahtijara Vagabzade nosi jedna od glavnih ulica u Bakuu i parkovi u Koniji i Ankari u Turskoj.

Inicijativa da se jedna ulica u Beogradu nazove imenom velikog pesnika potekla je od strane naših sugrađana Azerbejdžanaca i Kulturnog centra Azerbejdžana u Beogradu, a povod je bila proslava 90. godišnjice rođenja Bahtijara Vagabzade.

U ime prijateljskih odnosa između naše dve zemlje, Skupština grada odlučila je juna 2015. godine da se ulica na Banjici koja počinje od Crnotravske do raskršća sa Borskom i Pere Velimirovića nazove po njemu.

I one su "naj"

Najkraća ulica u Beogradu koja je dugačka 12 metara je Lovačka ulica na Čukarici. Odmah iza nje, na drugom mestu, nalazi se Tesna ulica u Zemunu, koja je duža od Lovačke čitava tri metra.

Najduža ulica je Bulevar kralja Aleksandra. Prostire se od Trga Nikole Pašića do Smederevskog puta i duga je oko 7,5 kilometara.

24sedam/Nenad Vujanović
Najuža ulica u prestonici nalazi se na Dorćolu

Najuža ulica počinje u Dobračinoj, blizu tačke gde se ona "uliva" u Dunavsku.

O najsmešnijim nazivima prestoničkih ulica malo se zna. Na primer, ulica Mala Amerika u Surčinu dobila je naziv po jednom starijem sugrađaninu koji je ličio na američkog predsednika Ronalda Regana. Ulica Mrcinište u Batajnici dobila je naziv po tome što su se u njenoj okolini nekada bacale mrcine, odnosno tela uginulih životinja.

Bonus video:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike