Ekocid, napad na celu planetu: Svetske sile strahuju od uvođenja novog zločina koji bi bio u nadležnosti suda u Hagu

19.04.2021

19:30 >> 19:35

0

Pojedine države već imaju zakone koji se odnose na zagađivanje životne sredine, a Međunarodni krivični sud čeka prvi zvanični zahtev kako bi pokrenuo po

Ekocid, napad na celu planetu: Svetske sile strahuju od uvođenja novog zločina koji bi bio u nadležnosti suda u Hagu
Copyright Pixabay

Nakon što su tokom Drugog svetskog rata nemački nacisti ubili milione Jevreja i drugih pripadnika manjina, Ujedinjene nacije su 1948. usvojile konvenciju kojom je ustanovljen novi zločin, toliko strašan da je zahtevao kolektivno delanje. Genocid je, saopštili su iz UN tada, “civilizovani svet osudio”, a sada se mali broj svetskih lidera, koji se iz godine u godinu povećava, zalaže za uvođenje novog zločina koji je velika pretnja za čovečanstvo, a i dalje nije u nadležnosti međunarodnog krivičnog prava: ekocida ili uništenja životne sredine.

Papa Franja opisao je ekocid kao “masovno zagađenje vazduha, zemlje i vode” ili “bilo koju akciju koja bi mogla da dovede do ekološke katastrofe” i predložio je da on postane jedan od grehova Katoličke crkve. Pontif je podržao kampanju aktivista koji se zalažu za očuvanje životne sredine da se ekocid proglasi petim zločinom pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu kao pravno sredstvo za sprečavanje dalekosežnog zagađenja koje pokreće masovno izumiranje, ekološki kolaps i klimatske promene. To bi značilo da bi politički lideri i rukovodioci preduzeća mogli da budu izvedeni na sud i smešteni u zatvor zbog “ekocidnih” dela.

Oni koji se zalažu za uvođenje ekocida kao zločina ukazuju na to da šume Amazona, u kojima je požar divljao 2019, sada izbacuju u atmosferu više gasova koji je zagrevaju nego što uvlače u sebe. Na polovima se, kao posledica ljudskih aktivnosti, led ubrzano topi, zbog čega su ledeni pokrivači Grenlanda i Antarktika destabilizovani.

Širom sveta klimatske promene remete ritmove godišnjih doba, koji održavaju ljudski život milenijumima, dok su uragani, poplave i druge klimatske katastrofe samo u poslednjih šest meseci prisilile više od 10 miliona ljudi da napuste svoje domove. Zagađenje koje je izazvalo fosilno gorivo ubija devet miliona ljudi godišnje u poslednjih nekoliko godina, više nego tuberkoloza, malarija i AIDS zajedno.

Profimedia

Svaki četvrti sisar je pred istrebljenjem, dok su na svakih 10 vodozemaca četiri ugrožena vrsta. Šteta koju je čovek naneo prirodi toliko je velika da mnogi ekolozi govore o ekocicu kako bi opisali brojna žarišta:

– eksplozija u nukleranoj elektrani Černobilj 1986. godine prisilila je stanovnike ove oblasti da napuste svoje domove, a celo područje je i danas radioaktivno;

– katranski pesak na severu Kanade, gde su jame sa otrovnim otpadom zamenile više od 1000 kvadratnih kilometara borealnih šuma i tresetišta;

– Meksički zaliv, mesto na kom je došlo do eksplozije i požara na naftnoj platformi “Deepwater Horizon”, tokom čega je poginulo 11 ljudi, dok se u okean tokom 87 dana izlilo najmanje 168 miliona galona sirove nafte, koja je usmrtila nebrojeno mnogo morskih sisara, korčanja, riba i ptica;

– Amazon, gde je brza seča šuma koju je podstakao brazilski predsednik Žair Bolsonaro, navela Džoa Bajdena da tokom predsedničke kampanje predloži plan za spas šuma vredan 20 milijardi dolara i da zapreti brazilskom lideru ekonomskim sankcijama.

Profimedia

Kampanja za kriminalizovanje ekocida sada prerasta u globalni pokret, podstaknut sve većim brojem zagovornika, među kojima ima i političkih lidera, koji smatraju da su klimatske promene i uticaji na životnu sredinu usko povezani sa ljudski pravima i socijalnom pravdom.

Put do ostvarenja ovog cilja je dug i može potrajati nekoliko godina, tvrde pravnici i ekološki stručnjaci. Zagovornici će morati da paze na političke tenzije koje bi mogle da nastanu zbog pitanja da li će konačnu kontrolu nad prirodnim resursima imati nacionalne vlade ili međunarodna zajednica, dok će države sa visokom emisijom ugljen-dioksida i one koje su industrijski razvijene sigurno biti protiv ekocida.

Ekolozi će morati da ustanove i na koji način će se krivični zakon baviti klimatskim promenama koje su posledica sagorevanja uglja i benzina, postupaka koji ne samo da su legalni, nego su od suštinske važnosti za globalnu ekonomiju.

Peti zločin

Globalna zajednica složila se pre više od dve decenije da je neophodno pokretanje Međunarodnog krivičnog suda, koji je zvanično ustanovljen 2002. godine Rimskim sporazumom kako bi se na njemu sudilo za genocid, zločine protiv čovečnosti, krivično delo agresije i ratne zločine u državama članicama, kojih je trenutno 123.

Profimedia

Rani nacrti Rimskog statuta uključivali su kao zločin uništavanje životne sredine, ali je on uklonjen iz njega nakon protivljenja Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Holandije zbog brojnih probelma, od kojih je jedan bio i nedovoljno precizna definicija. Umesto toga, neke tačke obuhvatio je ratni zločin, one koje se odnose na uništavanje životne sredine u vreme rata.

Međunarodni krivični zakon danas ima svega nekoliko tačaka o sprečavanju zločina uništavanja životne sredine koji nije posledica rata.

– Postoji velika šupljina koja treba da se popuni. Trenutno ne možemo da optužujemo velike korporacije ili vlade velikih država za ekocid. I šta nam onda ostaje? Možemo samo da upiremo prstom i prozivamo i to je sve – kaže Skot V. Badenoč, advokat koji se zalaže za kriminalizovanje ekocida.

Višedecenijska praksa vađenja nafte u Nigeriji zagadila je vazduh, zemlju i vodu u delovima zemlje koji imaju benzen i druge toksične zagađivače, navodi se u Programu životne sredine Ujedinjenih nacija. Evropskim sudovima trebale su godine da pokrenu procese na osnovu tužbi građana, a nijedan zakon nije bio dovoljno jak da spreči nastanak štete, iako je holandski sud nedavno naložio kompaniji koja je vadila naftu da plati nigerijskim farmerima za štetu koju im je nanela.

AP Photo/J. David Ake

Međunarodni krivični sud dao bi ekocidu na značaju ako bi ga svrstao u zločine koji su u njegovoj nadležnosti. Ako bi bio ustanovljen kao zločin, od članova Međunarodnog krivičnog suda zahtevalo bi se da donesu sopstvene nacionalne zakone o ekocidu, a ukoliko ih ne bi primenili, reagovao bi Međunarodni krivični sud. Do sada su u centru pažnje ovog suda bili lideri i vojni zapovednici, a sa ekocidom bi bili procesuirani i čelni ljudi određenih kompanija.

Čak i pretnja da bi neko mogao da bude okaratkerisan kao međunarodni kriminalac mogla bi da utiče na smanjenje destruktivnog korporativnog ponašanja, smatraju zagovornici uvođenja ekocida, koji veruju da bi to bilo posebno korisno kako bi se pomoglo ne toliko moćnim zemljama, gde su korportaivni zagađivači ponekad moćniji od nacionalnih vlada.

Kina, SAD, Indija i Rusija – četiri najveća zagađivača na svetu, nisu članovi Međunarodnog krivičnog suda, ali ukoliko bi kompanija iz neke od ovih zemalja poslovala u okviru granica države članica, što nije redak slučaj, njihovi čelnici mogli bi da budu u nadležnosti suda.

Potreba da se ekocid kriminalizuje posebno se pojačala u decembru 2019, kada su Vanuatu i Maldivi, dve ostrvske nacije koje su ugrožene zbog podizanja nivoa mora i ekstremnih nepogoda izazvanih klimatskim promenama, predložile da sud razmotri izmenu statuta kako bi “kriminalizovao dela koja predstavljaju ekocid”.

Profimedia

– Naše nasleđe i naša budućnost su ugroženi. Naši životi usko su povezani sa sredinom u kojoj živimo – rekao je Džon Liht, ambasador Vanuatua u Evropskoj uniji.

Definisanje ekocida

Nakon predloga Vanuatua, Fondacija “Zaustavite ekocid” nezavisno je sazvala panel međunarodnih pravnih stručnjaka, sa ciljem da se sastavi jasna definicija ekocida. Svoju definiciju planiraju da objave u junu, do kada se nadaju da će bar jedna zemlja članica Međunarodnog krivičnog suda predložiti da sud usvoji ekocid kao peti međunarodni zločin protiv mira.

Ričard Dž. Rodžers, britanski poznavalac međunarodnog krivičnog prava, kaže da bi moglo biti relativno lako da se kriminalizuju određena dela, kao što su uništavanje šuma i voda, ali da su klimatske promene veći izazov, i zato što je teško povezati zagađivače sa određenim posledicama na klimu, ali i zato što nema ničeg ilegalnog u korišćenju i sagorevanju fosilnih goriva.

– Taj sistem, po kom funkcioniše svetska ekonomija od Industrijske revolucije, ne samo da je zakont, nego se i podstiče – kaže Rodžers.

Tanjug/Global Airborne Observatory, Arizona State University via AP

Sastavljači definicije moraće da utvrde i da li će prilikom dokazivanja ekicida morati da se dokaže da je naškođeno ljudima, pošto bi ekocid bio teško dokaziv ukoliko bi se tužioci fokusirali samo na životno okruženje, naročito kada su u pitanju klimatske promene, koje su često postepene i indirektne posledice zagađenja.

Iako nijedna zemlja do sada nije formalno predložila sudu da usvoji ekocid, kampanja ne prestaje, postaknuta akcijama klimatskog pokreta mladih i radikalnim novim grupama kao što je “Extinction Rebellion”.

U decembru je belgijska ministarka spoljnih poslova Sofi Vilmes pitala članice Međunarodnog krivičnog suda da razmotre mogućnost da ekocid usvoje kao zločin, a taj zakon predložili su i članovi belgijskog parlamenta. I Francuski zakonodavci rade na tome da ekocid postane prekršaj koji bi mogao da se kazni novčano ili zatvorom, iako je grupacija “Stop ekocid” kritikovala zakon kao “slab”. Bar 10 zemalja već ima zakone o ekocidu, uključujući Vijetnam, koji ga je doneo 1990.

Francuski zakonodavci u januaru su podneli zahtev u ime domorodaca iz oblasti Amazona, tražeći od Međunarodnog krivičnog suda da istraži Bolsonara zbog zločina protiv čovečnosti koje je počinio u Brazilu. U žalbi se navodi da su krčenje šuma koje je Bolsonarova vlada ohrabrivala i druge akcije prisilile domoroce da napuste svoje domove. Iako se u zahtevu navode zločini kojima se sud već bavi, zakonodavci su naveli da je ovaj slučaj i primer ekocida.

Pročitajte još

Iz brazilske ambasade u Vašingtonu saopšteno je da je “Bolsonarova administracija preduzela konkretne akcije da poboljša život domorodaca i očuva Amazon”, kao i da je broj posečenih stabala od avgusta do januara 2020. znatno manji nego tokom istog vremenskog perioda prošle godine.

Samo od 1. jula 2020. do danas prijavljeno je bar 1550 slučajeva koji su povezani sa klimatskim promenama, saopštile su Ujedinjene nacije.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike