Tri scenarija rata: Ovako bi Huti mogli da učestvuju u ratu na Bliskom istoku, jedna opcija je posebno opasna
28.03.2026 | 20:59
Ovog petka grupa je eskalirala svoju retoriku, tvrdeći da su njene "ruke na okidaču za direktnu intervenciju"
Pošto je Iran praktično zatvorio Ormuski moreuz nakon izraelsko-američke agresije usmerene protiv njega, pažnja Vašingtona i prestonica Persijskog zaliva sve više se pomera ka Jemenu.
Ove subote pobunjenici Huti najavili su svoje prvo lansiranje balističkih raketa protiv Izraela u okviru rata pokrenutog protiv Islamske Republike Iran, i zavetovali se da će nastaviti svoju ofanzivu dok "agresija protiv svih frontova otpora ne prestane".
Analitičari i diplomatski izvori slažu se da bi ulazak Huta u sukob mogao da se odrazi u moreuzu Bab el Mandeb, još jednoj strateškoj tački koja povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom, što bi imalo isti efekat koji je Teheran već postigao u Persijskom zalivu.
Volstrit žurnal napominje da su Huti vež "paralisali" saobraćaj u Crvenom moru tokom većeg dela dve godine, primoravajući mnoge brodarske kompanije da izbegavaju Suecki kanal i preusmeravaju brodove oko Rta dobre nade. Ovog petka grupa je eskalirala svoju retoriku, tvrdeći da su njene "ruke na okidaču za direktnu vojnu intervenciju".
Adam Baron, specijalista za Jemen i Zaliv, rekao je novinama da potencijalni ulazak Huta u rat "zaista podiže ulog", jer "uvlači Suecki kanal i Egipćane u sve i dodatno utiče na Saudijsku Arabiju".
Nedavna analiza Atlantskog saveta opisuje tri moguća scenarija za intervenciju Huta u ratu između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, svaki sa različitim nivoima rizika, kako za jemenski pokret, tako i za regionalnu stabilnost.
1) Nastavak napada na Izrael
Scenario koji se smatra najmanjim neposrednim rizikom za Hute uključivao bi nastavak njihovih raketnih i napada dronovima na Izrael.
Tokom rata u Gazi grupa je pokazala svoju sposobnost da prodre u izraelski vazdušni prostor, uzrokujući desetine žrtava i veliku štetu, uključujući napade na aerodrom Ben Gurion.
Povratak ovom obrascu predvidljivo bi pokrenuo izraelsko bombardovanje Jemena.
2) Nastavak napada na brodove u Crvenom moru
Ova opcija bi ugrozila trenutne mirne odnose sa Saudijskom Arabijom. Sa svoje pozicije duž moreuza Bab el Mandeba, ključne pomorske tačke, Hutima je mnogo lakše da poremete saobraćaj nego da dođu do Izraela.
Kako WSJ ističe, pokret, nekada viđen kao slabo naoružana planinska milicija, pokazao je tokom poslednje decenije svoju sposobnost da zauzme Sanu i druge veće naseljene centre, kao i da se odupre arapskoj koaliciji koju predvode Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Tokom rata u Gazi Huti su pokrenuli više od 100 napada na brodove, uključujući naftne tankere, u Crvenom moru i ispaljivali rakete i dronove prema Izraelu.
Uprkos direktnom prekidu vatre sa SAD, grupa je nastavila da napada Izrael i brodove do primirja u Gazi u jesen 2025. godine, nakon čega je obustavila svoje operacije. Saobraćaj na Crvenom moru se od tada oporavio, ali je i dalje ispod nivoa pre 7. oktobra 2023. godine.
Ponavljanje toga 2026. godine imalo bi još veći uticaj i nosilo bi veći rizik: sa blokiranim Ormuskim moreuzom i preusmeravanjem dela izvoza sirove nafte Saudijske Arabije u luku Janbu na Crvenom moru, što je alternativna ruta koja neizbežno prolazi kroz deo koji kontrolišu Huti i moreuz Bab el Mandeb ("Kapiju plača" na arapskom), jedno od glavnih uskih grla u globalnoj pomorskoj trgovini.
Ovaj prolaz, širok samo 29 kilometara, povezuje Crveno more sa Adenskim zalivom i nalazi se između Jemena na Arapskom poluostrvu i Džibutija i Eritreje na Rogu Afrike.
Zbog svoje lokacije moreuz je među najvažnijim pomorskim koridorima i igra fundamentalnu ulogu u globalnoj logistici. Ovom rutom prevoze se gas i naftni derivati iz zemalja Persijskog zaliva u Evropu i Aziju, a tuda prolaze i kontejnerski brodovi sa elektronikom i vozilima iz Indije, Kine i zemalja Južne Azije: približno 20.000 brodova godišnje i 8,8 miliona barela nafte dnevno. Štaviše, oko 10-12 odsto globalne pomorske trgovine zavisi od ove rute.
Iz tog razloga Rijad verovatno signalizira Hutima da su napadi na brodove na Crvenom moru sada crvena linija koja bi mogla da izazove vojni odgovor.
3) Ponovno otvaranje fronta protiv Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata
Treći i najopasniji scenario uključivao bi nastavak raketnih i napada bespilotnim letelicama na Saudijsku Arabiju i/ili UAE, moguće u kombinaciji sa kampanjom na Crvenom moru i kopnenim ofanzivama unutar Jemena kako bi se preuzela kontrola nad resursima nafte i gasa od međunarodno priznate vlade.
U praksi, to bi značilo ponovno raspaljivanje rata u Jemenu. Ako bi Rijad ili Abu Dabi vojno odgovorili na iranske napade na njihovu civilnu i ekonomsku infrastrukturu, Huti bi mogli da iskoriste taj odgovor da optuže zalivske monarhije za kršenje primirja postignutog 2022. godine.
U ovom slučaju, njihova primarna motivacija ne bi bio sam iranski rat, već unutrašnja jemenska dinamika: jačanje njihove teritorijalne i ekonomske kontrole.
Prema rečima američkog zvaničnika koji je pričao za Volstrit žurnal, Rijad diplomatski radi na tome da grupu drži van sukoba, a i SAD i Izrael pokušavaju da izbegnu provokacije koje bi mogle da uvuku Hute. Južni prelazni savet, jemenska separatistička frakcija, ponudio je Rojtersu rezime logike koja vodi Sanu: "Kada vide da su Iranu potrebniji, pokrenuće se", rekao je Amr el-Bid.
Diplomate i analitičari koji su konsultovani veruju da su Huti čekali pogodan trenutak da uđu u rat u koordinaciji sa Iranom, sa ciljem da izvrše maksimalan pritisak, izveštava Rojters.
Kombinacija zatvorenog Ormuskog moreuza i rastuće zavisnosti od Crvenog mora mogla bi da pruži tu priliku. U tom kontekstu, anonimni iranski vojni izvor upozorio je da bi Teheran mogao da otvori novi front u Bab el-Mandebu ako se izvrše napadi na iransku teritoriju ili ostrva.
Rizici za sam pokret su visoki. Uključivanje Hezbolaha u rat dovelo je do intenzivnog izraelskog bombardovanja i širenja kopnenih operacija koje su raselile civile sa juga Libana, a u Iraku su američki napadi na milicije koje podržava Iran ponovo pretvorili zemlju u bojno polje.
Bonus video