Trupe se osipaju: Evropske zemlje ne mogu više da privuku vojnike - NATO poziva na jačanje, a sve veći broj osoblja napušta vojsku

04.04.2024

21:07

0

Vlade se dovijaju da popune redove u sve malobrojnijim trupama

Trupe se osipaju: Evropske zemlje ne mogu više da privuku vojnike - NATO poziva na jačanje, a sve veći broj osoblja napušta vojsku
Ilustracija - Copyright Pixabay

Vojnici država Evropske unije u sve većem broju se povlače iz vojske. Problem više nije toliko regrutovanje novih snaga koliko ubeđivanje postojećih trupa da ne odustanu.

Ove nedelje francuski ministar oružanih snaga Sebastijen Lekornu predstavio je plan zadržavanja talenata kako bi podstakao vojno osoblje da ostane u uniformi.

To je usledilo nekoliko dana nakon što je godišnji izveštaj koji je podnet nemačkom parlamentu pokazao da je 2023. godine 1.537 vojnika napustilo Bundesver, što ga je smanjilo na 181.514 pripadnika.

- Ti razgovori sada postoje u svim prestonicama, u svim demokratijama koje imaju profesionalne vojske bez regrutacije - rekao je Lekornu u ponedeljak, pominjući Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

- Na sastancima NATO-a možemo razgovarati o opremi, ali sada govorimo i o nivou zadržavanja - dodao je on.

Dok se Evropa ponovo naoružava navodno zbog rata u Ukrajini, zemlje poput Hrvatske razmišljaju o vraćanju vojnog roka. Drugi, poput Danske, planiraju da ga prošire na žene.

Profimedia
 

Nemačka je ukinula regrutaciju 2011. godine, ali sa mnogima u vojnim godinama koji su ostali van službe, obnovljena je diskusija o ponovnom uvođenju neke vrste nacionalnog sistema služenja u vojsci.

Za zemlje koje se oslanjaju na profesionalne vojske izazov je da se oružane snage učine privlačnim, što je teško učiniti u vremenima niske nezaposlenosti, žestoke konkurencije privatnog sektora i široko rasprostranjenog rada na daljinu.

Nije stvar samo u novcu

U Francuskoj vojna lica borave u oružanim snagama u proseku godinu dana manje nego ranije. U Ujedinjenom Kraljevstvu postoji godišnji manjak od 1.100 vojnika, što su dva pešadijska bataljona manje, iako je vlada poverila regrutovanje privatnoj firmi "Capita".

Novac takođe igra važnu ulogu u zadržavanju ljudi. Jedna od vodećih mera francuskog plana jeste povećanje penzija integrisanjem bonusa, a povećavaju se i plate. Ali problem je u tome što uslovi službe jednostavno nisu tako privlačni, sa hroničnim prekovremenim radom, višemesečnim odsustvima od kuće i skraćenim periodima oporavka.

Profimedia
Poljska vojska

- Pitanje nije regrutovanje već zadržavanje, moramo da zadržimo i porodice - rekla je na konferenciji u Parizu ranije ove godine admiral Liza Franšeti, šef pomorskih operacija američke mornarice.

U Poljskoj je nova vlada ranije ove godine najavila povećanje plata za oko 20 odsto u nastojanju da zadrži trupe. Minimalna mesečna plata za vojnika raste sa 4.960 zlota (1.150 evra) na 6.000 zlota (1.396 evra). Navodno reagujući na "rastuću pretnju iz Rusije", poljska vojska je porasla sa 95.000 pripadnika u 2015. na 215.000 ove godine.

Francuski plan uključuje pomoć u pronalaženju smeštaja i pristupa zdravstvenoj zaštiti i brizi o deci.

- Radije bih da bude manje regrutovanja i da poboljšam zadržavanje nego da se oslonim na regrutaciju u kojoj broj aktivnih ljudi stalno opada - rekao je Lekornu.

U Nemačkoj, u okviru pokušaja jačanja nacionalne odbrane, vlada želi da poveća broj svojih oružanih snaga na 203.000 do ranih 2030-ih, ali broj regrutovanih sporo raste.

AP Photo/Andreea Alexandru
 

Specijalna komesarka Bundestaga za oružane snage Eva Hogl rekla je da je vraćanje nekog oblika regrutacije jedan od načina da se stvari preokrenu, ali da je obuhvatanje žena očigledniji potez za zaustavljanje opadanja broja, jer je potencijal tamo "daleko od iscrpljenog", napisao je poslanik.

Zakonodavstvo usvojeno prošle godine ima cilj da uslove učini privlačnijima, uključujući veću podršku brizi o deci i povećanje penzija.

Ne postoje samo problemi sa radnim vremenom, već i sa osnovnom infrastrukturom.

- Kada posetim trupe, više ne čujem da nedostaju šlemovi i zaštitni prsluci, već ormarići - napisala je Hoglova u godišnjem izveštaju.

Prema njenim rečima, popravljanje kasarni i vojnih objekata koštaće oko 50 milijardi evra, što je ekvivalentno polovini ukupnog specijalnog fonda koji je vlada stvorila za obnavljanje svojih vojnih snaga nakon pokretanja specijalne operacije Rusije u Ukrajini.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike