Jezera koja nestaju pred našim očima: Nekada su bila najveća na svetu, a sada su pustinje i groblja brodova

22.08.2021

07:04 >> 09:16

0

Bila su izvor života, a sada su pustare i podsetnik na goruće klimatske promene

Jezera koja nestaju pred našim očima: Nekada su bila najveća na svetu, a sada su pustinje i groblja brodova
Copyright Profimedia

Nestašica vode je ozbiljan svetski problem, a Afrika je njome posebno teško pogođena.

Kako se temperature povećavaju, a količina padavina smanjuje, mnoga jezera nestaju pred našim očima.

Primera radi, nekada impozantno jezero Popo krasilo je Boliviju, a sada su tamo prazni čamci na popucalom i sasušenom dnu.

Pročitajte još

Godinama je bilo u nestajanju, ali je 2016.  skoro potpuno presušilo, što predstavlja katastrofu za živi svet i meštane koji se oslanjaju na ribolov.

Youtube/TeleSUR English

Jezero je oduvek bilo plitko i podložno promenama u vodenom toku, ali sada stručnjaci kažu da nije moguće da se ono oporavi. Klimatske promene su samo deo problema, svake godine se sve više smanjuju padavine, a temperature su se povećale za dva stepena tokom proteklih 30 godina. Na celu situaciju je uticao i čovek, jer se voda preusmerava za poljoprivredu, kao i za rudnike koji se nalaze u blizini.

Jezero Čad – nekada najveće na svetu

Nekada je bilo najveće jezero na svetu, a vekovima je mnogim zajednicama bilo glavni izvor hrane i vode. Međutim, i ono nestaje vrtoglavom brzinom. Od šezdesetih, smanjilo se sa 25.000 kvadratnih kilometara površine, na svega 1.350. Poređenja radi, to je kao kada bi potpuno nestala zemlja poput Belizea u Južnoj Americi. Tamo se danas nalazi samo kombinacija korova, močvara i ostrvaca, a ono što je nekada bilo plodno zemljište nestalo je u prašini. Poljoprivreda i ribolov su nepostojeći. Oko 30 miliona ljudi u Čadu, Kamerunu, Nigeru i Nigeriji zavisi od ovih voda, a nestajanje jezera je pokrenulo veliku krizu.

Mrtvo more zaista umire

Iako ga zovemo morem, u pitanju je jezero koje se “hrani” rekom Jordan, i mada nema vezu sa okeanom, toliko je slano da tamo ništa ne preživljava osim mikroba.

Veoma je popularno među turistima koji žele da odgonetnu da li je istina da se ne može potonuti u Mrtvom moru, usled velikog saliniteta.

Jezero je preživelo hiljade godina jer je odnos između vode koja ulazu u njega i one koja isparava uvek bio relativno stabilan. Ipak, to se narušilo kako se povećavala populacija u regionu. Voda se preusmerava kako bi se podmirile potrebe ljudi, ali i industrije đubriva i hemijskog sektora. Procenjuje se da se smanjuje za metar godišnje i da može u potpunosti da nestane ukoliko se ne preduzmu određene mere.

Profimedia

Kazahstan kao upozorenje za ceo svet

Već smo pisali o ozbiljnoj nestašici vode u Kazahstanu, samo delom prouzrokovanom klimatskim promenama. Ljudski nemar je doveo do katastrofe, a pravi primer za to je i Aralsko jezero koje je do šezdesetih godina bilo jedno od četiri najveća na svetu.

Satelitski snimci pokazuju da je površina jezera, koja je nekada bila čak 68.000 kvadratnih kilometara, spala na svega 10 odsto nekadašnje veličine.

Aralsko jezero sada slobodno može da se nazove pustinjom. Na granici Kazahstana i Uzbekistana, usred azijskih stepa koje su nekad bile deo Sovjetskog Saveza, ribarske flote trunu na površini koja je nekad bila jezero.

Desetine nasukanih plovila čine pravo groblje brodova.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Uzbekistan Travel (@uzb_travel)

Sovjetske vlasti preusmerile su reke Amu Darju i Sir Darju, glavne izvore vode za jezero, kako bi na ovom području uzgajale pirinač, lubenice, žitarice i pamuk.

Vlada je kanale za navodnjavanje počela da gradi četrdesetih godina prošlog veka, a kako su bili loše napravljeni, to je dovelo do velikih gubitaka vode, kod nekih čak i do 75 odsto. U narednih 20 godina Aralsko jezero se smanjivalo, prvo za 20 centimetara godišnje, a kasnije i do 90.

Uporedo s tim, povećao se salinitet jezera za pet puta, što je uništilo većinu flore i faune, zbog čega je propala ribarska industrija.

Nekada je Aralsko jezero bilo izvor života u ovom regionu, a zbog drastične promene stanovništvo je bilo primorano da se odseli, pa je usled toga i lokalna ekonomija pretrpela velike štete.

Trava je nestala, a jezerca puna sveže vode, koja su postojala nadomak samog jezera, takođe više nisu tu. Krda antilopa koja su jurila tom oblašću više nisu prizor koji se može videti. Leta su pretopla, a zime užasno hladne.

Ono što su Sovjeti učinili sa sistemima za navodnjavanje, klimatske promene su samo dodatno ubrzale.

Od 1989. jezero je podeljeno na Malo more na severu i Veliko more na jugu, a ako se ništa ne bude preduzelo, veruje se da će južni deo jezera nestati do 2025.

Severni deo jezera ipak pokazuje znake života. Svetska banka je krajem devedesetih pokrenula projekat vredan 87 miliona dolara, a tek sada se mogu videti koliki-toliki rezultati. Voda je počela da se vraća u priobalne gradove poput Aralska, a uz nju i ekonomski rast. Ukoliko se klimatskim promenama ne posveti veća pažnja, prirodne katastrofe, poput nestajanja jezera, neće više biti novost.

Balhaško jezero je još jedno kazahstansko jezero koje nestaje usled prekomerne upotrebe vode za navodnjavanje, prevashodno pamuka.

Više od tri miliona ljudi oseća posledice nestajanja jezera koje se nalazi u pustinjskoj stepi istočnog Kazahstana. Izduženog je oblika, sličnog polumesecu.

Gubi na veličini zbog slabog priliva vode, a najveći problem je reka Ili. Decenijama je donosila više od tri četvrtine vode, ali kako se u poslednjih 20 godina reka sve više koristi za navodnjavanje, priliv je počeo da opada. Vodostaj je zavisio i od glečera koji se nalaze u tom regionu, međutim, klimatske promene su i tu uzele maha.

Gubitak Balhaškog jezera utiče i na bioraznolikost jer u njegovoj delti živi oko 60 vrsta biljaka, 12 ugroženih vrsta ptica i šest vrsta riba kojih nema ni na jednom drugom mestu na svetu. Postoji strah da će ovo jezero zadesiti sudbina Aralskog.

Negativne posledice klimatskih promena sve su bitnija tema među liderima širom sveta. Požari, poplave i ekstremni vremenski uslovi poslednjih meseci samo su najava onoga što se može očekivati ako se nastavi globalno zagrevanje, upozorili su naučnici u najvećem svetskom izveštaju u kome su iznete procene kako će globalno zagrevanje promeniti Zemlju narednih decenija.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres je ocenio da ovaj izveštaj predstavlja crveni alarm za čovečanstvo.

Naučnici su u studiji istakli da je štetan uticaj čovečanstva na klimu činjenica. Svet je, kako se upozorava, blizu nekontrolisanog zagrevanja, za šta su nedvosmisleno krivi ljudi.

Pročitajte još

– Jedino što je sigurno jeste da će se situacija pogoršavati. Ne vidim nijedno područje koje je bezbedno. Nigde da pobegnete, nigde da se sakrijete – izjavila je koautorka izveštaja Linda Merns, viša naučnica zadužena za klimu u američkom Nacionalnom centru za istraživanje atmosfere.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike