Suša o kojoj niko ne govori: Ono što se događa u ovom regionu najavljuje surovu budućnost za ceo svet

09.08.2021

07:03 >> 11:34

0

Ozbiljna nestašica vode vlada u Kazahstanu

Suša o kojoj niko ne govori: Ono što se događa u ovom regionu najavljuje surovu budućnost za ceo svet
Copyright Isušeno Aralsko jezero, Profimedia

U svetu obeleženom pandemijom koronavirusa mnoge priče su ostale u zapećku. Jedna od njih je odluka kazahstanske vlade da uvede zabranu od 6 meseci na izvoz hrane za stoku jer insistiraju na tome da proizvodi ostanu u zemlji.

Zašto je to važna vest piše istoričar Tarik Siril Amar sa Univerziteta Koč u Istanbulu.

Pročitajte još

Ova intervencija je usledila nakon ostavke ministra poljoprivrede i protivno željama određenih poljoprivrednika i izvoznika, a sve se dešava zbog veoma ozbiljne suše koja vlada na zapadu zemlje. Posle suve zime, nastupio je sušni period od nekoliko meseci, a velika šteta je već naneta pašnjacima, od kojih zavisi stoka, a samim tim i meštani.

Klimatske promene su ogroman problem, a nema sumnje da je Kazahstan već dosta pogođen, i tek će biti u budućnosti.

Youtube/Al Jazeera English

Naravno, nije usamljen u tome. U susednom Kirgistanu, primera radi, u određenim oblastima farmeri su ostali bez useva zbog surovih vremenskih prilika. Tamo su poljoprivrednici pozvali vladu da ne čuva stočnu hranu već nešto mnogo važnije – vodu. Sve do sada ti zahtevi su ignorisani. Ukoliko Kirgistan odbije da izvozi vodu, Kazahstan će biti drastično pogođen. Cela centralna Azija je trenutno pod velikim pritiskom, ne samo zbog posledica pandemije koronavirusa, nego i zbog neuobičajenih vrućina i nestašica vode.

Po čemu je posebna srednja Azija?

Iako se pet zemalja centralne Azije razlikuje po politici i kulturi, kao i razvoju u postsovjetskom periodu, u suštini imaju jedan sistem za vodu.

Ukoliko bi Kirgistan zaista Kazahstanu uskratio vodu to bi bio presedan i primer da je jedna zemlja koja se nalazi uzvodno (druga je Tadžikistan) zatvorila slavinu za one nizvodno (u toj grupi su i Turkmenistan i Uzbekistan).

Kako objašnjava Amar, zamislite srednju Aziju kao skup planina sa dosta povezanih ravnica. Glavna veza između planina i ravnica su reke Amu Darja i Sir Darja. Dve “uzvodne” zemlje bogate su planinama, a ostale tri ravnicama. 80 odsto vode u regionu dolazi upravo sa tih planina. Tačnije, ravničarski predeli 90 odsto svoje vode dobijaju sa tih planina, odnosno, zavise od resursa koji se nalaze van granica njihove zemlje.

Može se reći da te planine predstavljaju vodotornjeve.

Youtube/Al Jazeera English

Iako je, u tom smislu, neophodna saradnja svih zemalja srednje Azije, nije još pronađen način da se osmisli novi postsovjetski dugoročni sistem regulacije vode.

Ipak, mora da se radi na tome jer kada nestašica postane još veći problem, nejednak pristup vodi će dovesti do katastrofe.

Kada se to desi, nasilje je blizu, smatra Amar. Zapravo, u tom regionu je već bilo smrtonosnih sukoba baš zbog vode. Jednom prilikom je izbio konflikt između Tadžikistana i Kirgistana zbog jednog pogona za vodu.

Youtube/Al Jazeera English

Sam region srednje Azije je važan sam po sebi. U pitanju je oblast veća od Indije u kojoj živi oko 75 miliona ljudi. Bila je deo Puta svile, a posle sloma Sovjetskog saveza jedni su doživeli veći ekonomski procvat, a drugi ne. Ipak, region kao celina je sve više uključen u globalnu ekonomiju, uglavnom preko izvoza određene robe i energije.

Region je dobio dodatno na značaju kada je Kina u Kazahstanu najavila svoj novi projekat Pojas i put, signalizirajući tako da srednja Azija ima ključnu ulogu u transkontinentalnoj trgovini.

Sa druge strane, možemo videti da je srednja Azija primer problema sa kojima se suočava svet u celini, na neki način je postala mikrokosmos.

Problem sa vodom nije samo nasleđe iz prošlosti već ukazuje i na surovu budućnost, a ova druga stavka se tiče celog sveta.

Ono što je SSSR ostavio iza sebe je jednostran i krajnje rasipnički orijentisan ekonomski razvoj, što se vidi i na primeru slanog Aralskog jezera (na granici Kazahstana i Uzbekistana) čija se zapremina smanjila za 80 odsto, dok je narasli salinitet uništio skoro sve oblike života. Smanjeni dotok vode je uzrokovan hidrogeološkim radovima na rekama Amu Darji i Sir Darji. Sovjeti su takođe za ovaj region izgradili kanale, koji i danas postoje, ali se strahuje da će u Kirgistanu potpuno presušiti.

Naravno, nisu oni jedini koji nisu dugoročno razmišljali o čovekovom uticaju na životnu sredinu.

Ono čime će se baviti buduće generacije je ono sa čime smo suočeni sada – globalno zagrevanje uzrokovano čovekovim delovanjem koje nam donosi prezagrejano moderno društvo zasnovano na industriji i fosilnim gorivima. S obzirom na sve veći broj požara na Mediteranu, Sibiru ili Kanadi, razloga za zabrinutost ima mnogo.

Kazahstan je možda daleko i mnogima nije važan, ali može biti predznak za ono što dolazi, zaključuje istoričar Amar.

Crveni alarm za planetu

Negativne posledice klimatskih promena sve su bitnija tema među liderima širom sveta. Požari, poplave i ekstremni vremenski uslovi poslednjih meseci samo su najava onoga što se može očekivati ako se nastavi globalno zagrevanje, upozorili su naučnici u najvećem svetskom izveštaju u kome su iznete procene kako će globalno zagrevanje promeniti Zemlju narednih decenija.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je ocenio da ovaj izveštaj predstavlja crveni alarm za čovečanstvo.

Pixabay

Naučnici su u studiji istakli da je štetan uticaj čovečanstva na klimu činjenica. Svet je, kako se upozorava, blizu nekontrolisanog zagrevanja, za šta su nedvosmisleno krivi ljudi.

– Jedino što je sigurno jeste da će se situacija pogoršavati. Ne vidim nijedno područje koje je bezbedno. Nigde da pobegnete, nigde da se sakrijete – izjavila je koautorka izveštaja Linda Merns, viša naučnica zadužena za klimu u američkom Nacionalnom centru za istraživanje atmosfere.

Ističe se da je zagrevanje koje se dogodilo od predindustrijskog doba većinom bilo uzrokovano oslobađanjem gasova koji zadržavaju toplotu, poput ugljen-dioksida i metana, a to je uglavnom rezultat spaljivanja fosilnih goriva – uglja, nafte, drveta i prirodnog gasa.

Pročitajte još

Iako najveći deo izveštaja daje mračnu sliku o uticaju ljudi na planetu i posledicama koje će takav uticaj imati u budućnosti, naučnici poručuju da je katastrofalno uništavanje ledenog pokrivača i naglo usporavanje okeanskih struja malo verovatno, mada se ne može isključiti.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike