Najneizvesniji izbori u Turskoj do sada: Kako sve funkcioniše i šta svet može da očekuje?

12.05.2023

21:18

0

Narod će birati između tri kandidata, a ankete velike šanse daju Erdoganovom rivalu

Najneizvesniji izbori u Turskoj do sada: Kako sve funkcioniše i šta svet može da očekuje?
Copyright AP Photo/Francisco Seco Profimedia

Oko 64 miliona turskih državljana glasaće na predsedničkim i parlamentarnim izborima u Turskoj koji se održavaju u nedelju, 14. maja. Obračun predsednika Redžepa Tajipa Erdogana i opozicionog lidera Kemala Kiličdaroglua odrediće da li će se Turska vratiti Zapadu ili ne, dok će se desetine stranaka boriti za kontrolu nad zakonodavnim telom zemlje od 600 mesta.

U nastavku navodimo najvažnije činjenice koje treba da znate o predstojećim izborima, kandidatima i drugim stvarima.

Redžep Tajip Erdogan

Profimedia
 

Predsednik od 2014. i premijer 11 godina ranije, Erdogan je socijalni konzervativac koji je odvratio Tursku od integracije sa EU, istovremeno promovišući umerenu islamističku politiku u svojoj zemlji.

Nakon što je preživeo pokušaj puča koji je organizovala jedna frakcije turske vojske 2016. godine, Erdogan je znatno ojačao moć predsedništva paketom ustavnih reformi sledeće godine.

Šezdesetdevetogodišnji predsednik je osnivač i lider Partije pravde i razvoja (AKP), trenutno najveće frakcije u parlamentu.

Kemal Kiličdaroglu

Erdoganov glavni rival Kiličdaroglu je 74-godišnji bivši državni službenik koji vodi Republikansku narodnu partiju (CHP).

AP Photo/Burhan Ozbilici
 

Sekularista, Kiličdaroglu je obećao da će ukinuti ovlašćenja svoje kancelarije i vratiti Tursku u parlamentarni sistem sa premijerom kao glavnom figurom, kao i da će sprovesti reforme pravosuđa i ljudskih prava koje zahteva EU.

Manje istaknuti kandidati

Još dva kandidata žele mesto predsednika. Sinan Ogan je akademik i desničarski nacionalista koji je obećao da će deportovati sirijske izbeglice i ojačati odnose Turske sa drugim turskim državama.

AP Photo/Burhan Ozbilici
Sinan Ogan

Iako je bivši član Partije nacionalističkog pokreta (MHP) koja je saveznik Erdogana, Ogan se kandiduje kao nezavisni kandidat.

Muharem Indže se povukao iz trke u četvrtak, nakon objavljivanja navodnog snimka seksa, za koji je tvrdio da je lažan. Indže predvodi Domovinsku stranku, frakciju koja se odvojila od Kiličdarogluovog CHP-a 2021. Smatra se da njegovo povlačenje koristi Kiličdarogluu, koji će verovatno pridobiti većinu Indžeovih glasača.

Savezi

Erdogana, Kiličdaroglua i Ogana podržavaju savezi više stranaka koji se svi takmiče za mesta u parlamentu.

Erdoganova AKP je najveća partija u Narodnoj alijansi, grupi koja takođe uključuje desničarsku Partiju nacionalističkog pokreta (MHP) i islamističku Partiju velikog jedinstva (BBP) i Partiju novog blagostanja (IRP).

AP Photo/Burhan Ozbilici
 

Kiličdarogluov CHP je najveći član Nacionalne alijanse, šestostranačke grupe sastavljene od partija levog i desnog centra, od kojih su sve uglavnom proevropske i sekularističke.

Ogana podržava Savez predaka, grupa od četiri pretežno nacionalističke partije.

Kako funkcionišu izbori

Glasanje će se održati u nedelju, 14. maja, iako Turci koji žive u inostranstvu mogu da glasaju od 27. aprila.

Ukoliko nijedan predsednički kandidat ne dobije 50 odsto glasova, drugi krug izbora biće održan 28. maja između dva kandidata koja dobiju najveći broj glasova. Rezultati su generalno poznati do ranih sati sledećeg jutra.

AP Photo/Khalil Hamra
 

Poslanička mesta se dodeljuju na osnovu proporcionalne zastupljenosti, pri čemu birači biraju sa partijskih lista umesto da direktno glasaju za kandidate. Stranke moraju dobiti udeo od najmanje sedam odsto glasova same ili u okviru saveza da bi ušle u parlament.

Geopolitičke posledice

Ukoliko Erdogan pobedi, Turska će verovatno ostati na svom sadašnjem putu relativne geopolitičke nezavisnosti. Iako je Turska članica NATO-a, Erdogan je produbio trgovinske i diplomatske odnose sa Rusijom, odbijajući da sankcioniše Moskvu zbog vojne operacije u Ukrajini.

Pod Erdoganom su pregovori Turske o članstvu u EU zaustavljeni od 2016. godine, a predsednik je ignorisao upozorenja Brisela da bi njegove ustavne reforme iz 2017. ugrozile nastojanja zemlje da se pridruži bloku.

AP Photo/Emrah Gurel, File
 

Ako Kiličdaroglu pobedi, obećao je da će odmah ponovo pokrenuti pregovore o članstvu u EU i uskladiti unutrašnju politiku Turske sa politikom bloka. To bi podrazumevalo poštovanje direktiva Evropskog suda za ljudska prava i oslobađanje zatvorenika koje Erdoganova vlada smatra teroristima.

Kiličdaroglu je obećao da će popraviti zategnute veze svoje zemlje sa saveznicima iz NATO-a i da će se pridržavati sankcija SAD Rusiji. Iako je rekao da će održavati ekonomske veze sa Rusijom i da će biti otvoren za održavanje mirovnih pregovora između Moskve i Kijeva, nedavno je izjavio i da će „podsetiti Rusiju da je Turska članica NATO-a“.

Ko će pobediti?

Pošto je suočen sa tvrdoglavo visokom inflacijom i humanitarnom i ekonomskom katastrofom koju je izazvalo nekoliko razornih zemljotresa u februaru, Erdogana čekaju možda najteži izbori do sada.

Većina anketa sprovedenih ovog meseca pokazuje da Kiličdaroglu vodi u odnosu na Erdogana za jedan do pet odsto. Objedinjavanje turskih anketa trenutno predviđa da će Kiličdaroglu dobiti 49,8 odsto glasova, a Erdogan 46,7 odsto, dok je Ogan na trećem mestu sa samo 3,5 odsto.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike