Širi se suluda teorija zavere o Titaniku: Brod nije slučajno potonuo, nego je sve bilo dobro isplanirano?

25.01.2023 | 15:10

Autor: Vladimir Tanacković

Snimak na Tiktoku postao je viralan, a u priču devojke koja ga je objavila veruju mnogi

Copyright Printscreen/TikTok/_mia.w22_ Pixabay

Korisnica Tiktoka koja je viralnim snimkom o Titaniku prikupila čak 11 miliona pregleda na popularnoj platformi tvrdi da do potonuća jednog od najpoznatijih brodova na svetu nije došlo slučajno.

Devojka sa nikom Mia.W22 u snimku govori da je Titanik namerno potopljen kako bi se izbegli preveliki troškovi njegove popravke.

- Bila sam dete Titanika, što znači da sam bukvalno znala svaku činjenicu o njemu. Sedela sam i gledala dokumentarne filmove satima. Ali kada sam čula ovu teoriju sve je imalo smisla - kaže Mia.

- „White Star Line", velika brodska kompanija izgradila je tri veoma značajna broda. Imamo Titanik, Olimpik i Britanik - dodaje ona.

Britanska kompanija je bila jedna od najistaknutijih brodskih firmi na svetu i u to vreme je pružala putničke i teretne usluge između Britanske imperije i Sjedinjenih Američkih Država.

- Britanik je prvi isplovio - to je bio ratni brod i ljudi kažu da ga je potopila mina u vodi. Ali to se nije desilo. Nemački podmornica ga je pogodila torpedom i potopila ga. Kao što vidite, on liči na Titanik, samo je drugačije boje. I možete videti gde je pogođen - kaže korisnica Tiktoka u snimku.

Britanik je korišćen kao bolnički brod 1915. godine i bio je zeleno-bele boje. Potonuo je 21. novembra 1916, odnevši živote 30 ljudi. Preživelo je 1.036 ljudi.

Bilo je oprečnih izveštaja o tome da li je brod potonuo nakon što je pogođen iz neprijateljske podmornice ili zbog mine.

- A onda imamo Olimpik i Titanik. Izgledaju identično - nastavlja Mia u videu.

- Olimpik je neko vreme bio na vodi. Približavao se penziji i oni su to znali. Zato su mislili „pa, trebalo je mnogo novca da se napravi Titanik, a biće potrebno još više da se popravi Olimpik - šta ako bismo umesto njega samo poslali Olimpik, potopili ga i zatražili nešto novca od osiguranja - dodala je ona, misleći na to da Titanik nije ni izgrađen, nego da je samo Olimpik predstavljen kao Titanik.

Mia veruje da niko nije znao kako unutrašnjost Titanika izgleda osim ljudi koji su ga izgradili - što sugeriše da bi bilo lako zameniti ta dva.

- Ko bi znao? Niko ne bi znao - kaže ona.

Mia zatim pominje neke značajne ljude tog vremena koji su u poslednjem trenutku odlučili da se ne ukrcaju na Titanik, uključujući J. P. Morgana - istaknutog bankara, u čijem je vlasništvu bila i kompanija „White Star Line".

AP Photo/File
 

Milton Heršej, vlasnik poznatog brenda „Hershey's" čokolade, takođe nije stigao na Titanik iako je već platio putovanje. Umesto toga, otišao je na „Ameriku", nemački brod, jer je morao da stigne ranije u svoju fabriku čokolade.

Mia ne pominje Vanderbilte, koji su takođe u poslednjem trenutku doneli odluku da ne idu na Titanik.

- Da li im je rečeno da se ne ukrcaju jer su znali da će ionako potonuti? - zapitala se Mia, takođe napominjući da se broj prozora ne poklapa.

- Titanik ima 14 prozora sa strane, a Olimpik 16. Pa magično, milošću Božjom, milošću Isusovom, Titanik je imao 16 prozora sa strane na dan kada je isplovio. Samo su dodali još dva iz zabave? Ne - priča ona.

Na kraju je spomenula i dva čamca u blizini - „SS Californian", za koji se smatra da je bio jedini brod koji je video Titanik dok je tonuo, ali da nije preduzeo ništa da pomogne.

Umesto toga, u pomoć preživelima priskočila je „Karpatija", koja je stigla 2 sata nakon što je Titanik već potonuo.

Profimedia
 

- Ne znamo gde je otišla „SS Californian", ali nije prema Titaniku. „Karpatija" jeste. „Karpatija" je bila udaljena više sati i dok je stigla tamo brod je nestao, brod bi već potonuo, što je bilo idealno. Takođe, svaki put kada reklamiraju Titanik, koriste fotografije Olimpika. Slikali su njegovu unutrašnjost i koristili je kao reklamu.

- Ne grešim - naglašava ona u snimku na koji je reagovalo više od 20.000 ljudi, od kojih joj je većina poverovala.

Titanik je bio najveći putnički brod na svetu u to doba. U toku prvog putovanja udario je 14. aprila 1912. godine o ledeni breg u nedelju, u 23.40. Potonuo je dva sata i četrdeset minuta kasnije, u 02.20, narednog jutra.

U tragediji je stradalo preko 1.496 ljudi, što je jedna od najvećih mirnodopskih pomorskih katastrofa.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam