Dokazali da je Ajnštajn pogrešio i osvojili Nobelovu nagradu: Naučnici doprineli otkrićima iz kvantne mehanike

05.10.2022

09:06

0

Autor: M.M.

Švedska kraljevska akademija nauka uručila je juče Nobelovu nagradu za fiziku trojici naučnika

Dokazali da je Ajnštajn pogrešio i osvojili Nobelovu nagradu: Naučnici doprineli otkrićima iz kvantne mehanike
nobel-fizika - Copyright Profimedia/Jonas Ekstromer

Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku uručena je trojici naučnika za pionirski eksperiment u oblasti kvantne mehanike. 

U pitanju su  Alen Aspe, Džon Klauzer, Anton Cajlinger za eksperimente sa fotonima, saopštila je Švedska kraljevska akademija nauka.

Svet kvantne mehanike veoma je čudan i neobičan. U školi nas uče da pomoću jednačina možemo da predvidimo veoma precizno kako će se stvari odvijati u budućnosti. Na primer, gde će lopta stići ako je kotrljamo niz brdo.

U kvantnoj mehanici stvari stoje malo drugačije. Umesto predviđanja pojedinačnih ishoda, ona nam govori o verovatnoći pronalaska subatomskih čestica na određenim mestima. Zapravo, čestica može biti na nekoliko mesta u isto vreme, pre nego što nasumično "izabere" jednu lokaciju kada je merimo, objašnjava Robert Jang, profesor fizike i direktor Centra za kvantne tehnologije u Lankasteru.

Pixabay
 

Veliki naučnik Albert Ajnštajn ovu temu posmatrao je kroz ubeđenje da je ova činjenica pogrešna.

Umesto nasumičnih ishoda, on je smatrao da moraju postojati određene "skrivene varijable", odnosno sile i zakoni koje ne možemo da vidimo, ali koje utiču na rezultate merenja. 

Neki fizičari su prihvatili posledice kvantne mehanike. Džon Bel, fizičar iz Severne Irske dao je važan doprinos 1964. godine kada je osmislio teorijski test kojim je pokazao da Ajnštajnove "skrivene" varijable ne postoje.

Prema mišljenju kvantnih mehaničara, čestice mogu biti "zapletene", odnosno povezane tako da možete njima manipulisati. Ova sablasna povezanost čestica podrazumeva komunikaciju čestica koje su udaljene, ali u jednom trenutku i misteriozno utiču jedna na drugu.

 

Ako bi se takva povezanost trebala objasniti tako što čestice komuniciraju jedne sa drugima preko "skrivenih varijabli", to bi značilo da bi one morale da komuniciraju brzinom svetlosti, što Ajnštajnove teorije zabranjuju.

Termin kvantne zapetljanosti je težak za razumevanje, i podrazumeva povezanost svojstva čestica bez obzira na udaljenost.

Zamislite sijalicu koja emituje dva fotona (svetlosne čestice) koji putuju u suprotnim smerovima od nje.

Ako su ovi fotoni upleteni, onda mogu podeliti i svojstvo, bez obzira na udaljenost. Bel je razmišljao o tome da odvojeno uradi eksperimente na ova dva fotona i da uporedi rezultate. Ovim bi dokazao da su oni misteriozno povezani, odnosno upleteni.

Klauser je Belovu teoriju uspeo da sprovede. On je vršio eksperimente na pojedinačnim protonima, što je tada bilo nezamislivo.

Samo osam godina posle Belovog čuvenog eksperimenta, 1972. godine, Klauser je dokazao da se svetlost zaista može zaplesti.

Iako je Klauserovo otkriće bilo revolucionarno, postojala su i drugačija, alternativna rešenja koja je objavio.

Ukoliko bi se posmatralo da svetlost nije baš onakva kakvim je fizičari smatraju, onda bi njegovi rezultati mogli da se objasne i bez zapletanja.Ova objašnjenja poznatija su kao rupe u Belovom testu.

Aspe je prvi koji je ovo osporio tako što je osmislio genijalan eksperiment ne bi li isključio jednu od najvećih rupa u Belovom testu.

Naime, on je pokazao da zapleteni fotoni iz njegovog eksperimenta ne komuniciraju preko skrivenih varijabli, što znači da su zaista povezani na sablastan način.

U nauci je važno da se testiraju koncepti i teorije koje smartramo važnim, i zbog toga je Aspe  jedan od najznačajnijih naučnika iz ove oblasti. Kvantna mehanika je stalno na testu, iznova i iznova, ali i dalje preživljava.

Kvantna tehnologija

Za običnog čoveka koji se ne bavi naukom, mikroskopski svet i zapleteni fotoni nisu najjasniji, i u tome je Cajlingerova vizija najjače zasijala.

Važno je znati da je ljudsko znanje iz kvantne mehanike dovelo do Industrijske revolucije. I digitalna revolucija pokrenuta je upravo znanjem o elektronici i poluprovodnicima.

Kvantna zapetljanost kojoj su ovi naučnici posvetili svoj istraživački rad, ali i ceo život, doprineće i mogućoj sledećoj revoluciji. Ona se može iskoristiti za obradu informacija na potpuno nov način, a otkrivanje najsitnijih detalja u zapletu može uticati na senzore i detektovanje stvari sa do sada najvećom preciznošću.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike