„Katastrofa bez presedana": Koliko će curenje gasa iz Severnog toka uticati na životnu sredinu i klimatske promene

01.10.2022

07:16

0

Iz gasovoda i dalje curi metan koji odlazi u atmosferu i utiče na povećanje količine štetnih gasova staklene bašte

„Katastrofa bez presedana": Koliko će curenje gasa iz Severnog toka uticati na životnu sredinu i klimatske promene
Severni tok je dignut u vazduh 26. septembra 2022. - Copyright Swedish Coast Guard via AP

Očigledna sabotaža oba gasovoda Severnog toka mogla bi da bude jedna od najgorih industrijskih nesreća sa metanom u istoriji, rekli su naučnici u sredu, naglašavajući da to nije velika klimatska katastrofa.

Metan, gas staklene bašte do 80 puta jači od ugljen-dioksida, odlazi u atmosferu iz tri tačke koje ključaju na površini Baltičkog mora, od kojih je najveća, kako je navela danska vojska, prečnika jednog kilometra.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osudila je u utorak uveče „sabotažu“ i „namerno ometanje aktivne evropske energetske infrastrukture“, ne upirući prstom ni u koga.

Sa druge strane, portparol Kremlja Dmitrij Peskov naveo je da incidenti na dva velika gasovoda od Rusije do Nemačke liče na teroristički čin, dok je ministar inostranih poslova Poljske Radek Sikorski napravio buru objavivši na Tviteru fotografiju sa mesta curenja gasa i napisavši uz nju: "Hvala Sjedinjenim Američkim Državama", aludirajući na to da Vašington stoji iza sabotaže.

Iz Rusije su poručili da su voljni da se uključe u zajedničku istragu incidenta sa drugim državama koje se bave time, ali još nisu zvanično pozvani da to urade, a ono što je do sada poznato jeste kakav će uticaj na životnu sredinu imati curenje gasa.

Koliko je metana bilo u cevovodima?

Nijedna vladina agencija u Evropi nije mogla sa sigurnošću da kaže koliko je gasa u cevima.

Printscreen Twitter/forsvaretdk
 

Dva gasovoda „Severnog toka“ bila su u funkciji, iako je Moskva prestala da isporučuje gas pre mesec dana, i oba su pogođena. „Može se pretpostaviti da se radi o velikoj količini“ gasa u tim linijama, rekao je portparol nemačkog ministarstva za klimu i ekonomiju.

Pogođen je samo jedan od cevovoda „Severnog toka 2“. On nije bio u funkciji, ali je prošle godine napunjen sa 177 miliona kubnih metara gasa.

Procene o količini gasa koji curi kreću se od 150 do 500 miliona kubnih metara.

Koliko gasa se oslobodilo

Kristofer Bocau, direktor Danske agencije za energetiku, rekao je novinarima u sredu da će iscuriti 14 miliona tona ugljen-dioksida, što je 32 odsto godišnje emisije Danske.

Nemačka Federalna agencija za životnu sredinu navela je manji broj, procenivši da će curenje dovesti do emisije od oko 7,5 miliona tona ugljen-dioksida. Agencija je takođe primetila da ne postoje „mehanizmi za zaptivanje“ duž cevovoda, „tako da će najverovatnije ceo sadržaj iz cevi otići u atmosferu“.

Pošto je najmanje jedno curenje u danskim vodama, Danska će morati da doda ove emisije u svoj klimatski bilans, saopštila je agencija.

Danish Defence Command via AP
 

Ali nije jasno da li bi sav gas iz cevi zaista bio ispušten u atmosferu. Metan takođe konzumiraju okeanske bakterije dok prolazi kroz vodu.

Koliko su ova curenja ozbiljna u poređenju sa prethodnim

Najveće curenje ikada zabeleženo je ono u SAD, kada je 2015. iscurilo oko 90.000 tona metana iz kanjona Aliso. Zato bi, prema navedenim procenama, ovonedeljna katastrofa mogla da bude „bez presedana“, rekao je Dejvid Mekejb, viši naučnik u Radnoj grupi za čist vazduh.

Džefri Kargel, viši naučnik na Institutu za planetarna istraživanja u Tusonu u Arizoni, rekao je da je curenje zaista uznemirujuće, nazvavši ga ekoliškim zločinom ukoliko je izazvano namerno.

Da li bi ovo moglo da ima značajan uticaj na globalne temperature?

- Količina gasa ispuštena iz gasovoda očigledno je velika - rekao je Kargel, dodajući da to nije klimatska katastrofa kakvu bi možda neko očekivao.

Godišnja globalna emisija ugljenika je oko 32 milijarde tona, tako da ovo predstavlja mali deo zagađenja koje izaziva klimatske promene. Ovo curenje je potpuno neznatno u poređenju sa akumulacijom hiljada industrijskih i poljoprivrednih izvora metana koji zagrevaju planetu.

AP Photo/Dmitry Lovetsky
 

- Ovo je mali mehur u okeanu u poređenju sa ogromnim količinama takozvanog fugitivnog metana koje se svakodnevno emituju širom sveta zbog stvari poput frakiranja, vađenja uglja i vađenja nafte - rekao je Dejv Rij, izvršni direktor Edinburškog institut za klimatske promene.

Lauri Milivirta, vodeći analitičar u Centru za istraživanje energije i čistog vazduha, rekla je da je to otprilike uporedivo sa količinom metana koja je bi iscurila iz čitave ruske naftne i gasne infrastrukture tokom jedne radne nedelje.

Da li je pogođena lokalna životna sredina

Dok gas i dalje curi, boravak u neposrednoj blizini je izuzetno opasan.

Vazduh koji sadrži više od pet procenata metana može biti zapaljiv, rekao je Rehder, tako da je rizik od eksplozije stvaran. Metan nije toksičan gas, ali visoke koncentracije mogu smanjiti količinu dostupnog kiseonika.

Brodarenje nije dozvoljeno u radijusu od pet nautičkih milja od mesta curenja. To je zato što metan u vodi može uticati na uzgon i razbiti trup plovila.

Swedish Coast Guard via AP
 

 

Morske životinje u blizini gasa koji izlazi mogu umreti, posebno loši plivači kao što su meduze, rekao je Rehder, ali se ne očekuju dugoročni efekti na lokalnu životnu sredinu.

Šta može da se učini?

Neki su predložili da bi preostali gas trebalo ispumpati, ali portparol nemačkog ministarstva ekonomije i klime u sredu je rekao da to nije moguće.

Kada se cevovod isprazni, "napuniće se vodom", dodao je portparol.

- U ovom trenutku niko ne može da ide pod vodu - opasnost je prevelika zbog metana koji izlazi.

Svaka popravka bila bi odgovornost vlasnika gasovoda "Nord Stream AG", rekli su Nemci.

Profimedia
 

Paljenje gasa bi u velikoj meri smanjilo uticaj curenja na globalno zagrevanje. Metan je napravljen od ugljenika i vodonika, a kada sagoreva stvara ugljen-dioksid, koji između 30 i 80 puta manje zagreva planetu po toni od metana. Spaljivanje, kao što je poznato, uobičajena je metoda za smanjenje uticaja emisija metana.

Nijedna vlada još nije nagovestila da se to razmatra.

- Očekujemo da će gas izlaziti iz cevi do kraja nedelje. Posle toga, pre svega, sa danske strane, pokušaćemo da izađemo na teren i istražimo šta je uzrok, i da priđemo cevima, kako bismo to mogli kako treba da ispitamo. To možemo da uradimo kada curenje gasa prestane - rekao je direktor Danske energetske agencije Botcau za lokalne medije.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike