Australijanci prinuđeni da žive po novim pravilima prirode: Poplave su nekad bile retkost, a sad su razlog za uzbunu svakih nekoliko meseci

06.07.2022

07:23

0

Klimatske promene dovele su do toga da jake padavine prisiljavaju građane ugroženih područja da se na svaki znak kiše pripreme za evakuaciju i pomire sa tim da će da žive kao nomadi dobar deo godine

Australijanci prinuđeni da žive po novim pravilima prirode: Poplave su nekad bile retkost, a sad su razlog za uzbunu svakih nekoliko meseci
AP21085042557318 - Copyright Lukas Coch/Pool Photo via AP

Četvrti put u 18 meseci vlasnik kafića „Raj" („Paradise") Daren Osmoterli pokušava da premesti svoju opremu na viši nivo dok se poplavna voda diže širom Sidneja posle dana jake kiše.

- Svakih šest do osam sati pokušavamo da se istuširamo toplom vodom i ponovo presvučemo i pokušamo da napravimo pauzu za kafu ili kratko odspavamo između - rekao je Osmoterli, koji kaže da jedva da je spavao tri dana.

Kada je pre 15 godina otvorio kafić da bi osobama sa invaliditetom u čamcima omogućio pogodno mesto za ručak, imanje u Donjem Portlandu nije bilo poplavljivano 30 godina. Ali ovo je četvrta poplava od februara prošle godine.

- Izgradili smo sve to otporno na poplave, očekujući ih s vremena na vreme, ali nismo očekivali da ćemo imati četiri poplave... - rekao je on.

Poplave u najmnogoljudnijoj državi Australije postale su nova normala, jer se stanovnici u oblasti Sidneja bore sa sve nestalnijim sezonskim promenama.

Područje, u kom živi 8,12 miliona ljudi, ili otprilike trećina ukupnog stanovništva zemlje, oduvek je imalo određeni stepen poplava tokom ranih letnjih meseci.

Ali ono što se ranije dešavalo jednom u generaciji postalo je uobičajeno, zbog čega se postavljaju pitanja o dugoročnoj održivosti zajednica u ovoj oblasti.

Više od pola metra kiše natopilo je delove istočnog Novog Južnog Velsa u poslednjih 48 sati, a izlivanje iz brojnih brana dovelo je do upozorenja o poplavama širom regiona.

AP Photo/Mark Baker
 

U zapadnom Sidneju brana Varagamba, najveći australijski urbani rezervoar, počela je da se izliva u nedelju u dva sata ujutru, a u jednom trenutku 515 gigalitara preplavilo je njene zidove, što je ista količina vode koja se nalazi u luci u Sidneju.

Portparol državne uprave za vodu kaže da brana nema komponentu za ublažavanje poplava, tako da voda nije puštena uoči pljuska, koji je došao kada je državna mreža brana već bila puna 97 odsto.

- To je prilično vanredan vremenski događaj. Varagamba se sigurno izliva u određeni rečni sistem, ali postoje čitava ogromna područja Sidneja koja su poplavljena a nisu nizvodno od Varagambe - rekao je portparol.

To je zapanjujući preokret u odnosu na pre samo 15 godina, kada je država odlučila da izgradi postrojenje za desalinizaciju kako bi zaštitila vodosnabdevanje Sidneja posle godina suše.

Ekstremne vremenske prilike

Ove godine vremenski fenomen La Ninja proizveo je više padavina, a Biro za meteorologiju kaže da postoji verovatnoća od 50 odsto da će se ona formirati i kasnije 2022. Očekuje se da će klimatska kriza povećati učestalost i intenzitet i La Ninje i El Ninja, koji uzrokuje sušu, što znači da bi moglo biti još više kiše ako se La Ninja ponovo formira ove godine.

Za lokalno stanovništvo Sidneja poplave su postale noćna mora koja se ponavlja.

AP Photo/Mark Baker
 

Mnogi se još oporavljaju od poslednje poplave u martu, kada je voda preplavila veći deo ovih oblasti, primoravajući preduzeća da se zatvore, a spasioce da gaze kroz blato kako bi pomogli zarobljenim stanovnicima.

Tada je načinjena šteta od 4,8 milijardi dolara, čime je ova poplava postala treća najskuplja katastrofa u zemlji, prema Savetu za osiguranje Australije.

Stotine milimetara kiše palo je tokom vikenda i očekuje se da će pasti još, upozorila je u ponedeljak Karlin Jork, komesar Državne službe za vanredne situacije Novog Južnog Velsa (SES).

- Još nismo van opasnosti. Podsetila bih ljude da donesu razumne odluke koje će sačuvati i njih i njihovu porodicu - rekla je Jorkova.

U ponedeljak je izdato više od 70 naloga za evakuaciju širom regiona Sidneja, koji pokrivaju više od 30.000 ljudi, a samo nekoliko dana nakon školskih raspusta, kada su mnoge porodice planirale da putuju, milionima drugih je savetovano da ostanu kod kuće.

- Molimo vas da izbegavate neobavezna putovanja. Ako ipak morate da putujete, očekujte da ćete biti kašnjenja, mnogo puteva je presečeno i postoji mnogo obilaznica - rekla je Jork.

Džejn Golding iz Biroa za meteorologiju rekla je da je u nekim oblastima Sidneja palo više kiše nego što je ranije padalo tokom celog jula.

AP Photo/Mark Baker
 

- Brojke su uporedive sa onim iz martu. Ono što je drugačije u ovom slučaju jeste to što se kiša nagomilala tokom nekoliko dana, a to povećava rizik od bujanja reka - rekla je ona.

Uz jaku kišu, na kopnu su zabeleženi vetrovi brzine do 100 kilometara na sat, a upozorenja na oluju su na snazi kod obale, gde ima talasa koji dostižu visinu do pet metara.

Opasni uslovi primorali su vlasti da odustanu od pokušaja da spasu 21 člana posade zarobljenog na teretnom brodu "Portland Bej" registrovanom u Hongkongu, koji je ostao bez struje na obali Novog Južnog Velsa.

Nova vlada - nova nada?

Nakon izbora savezne laburističke vlade u maju Australija pokušava da zacrta novi kurs kao odgovor na klimatsku krizu. Na nedavnim putovanjima u inostranstvo na kojima se sastao sa svetskim liderima, premijer Entoni Albanizi se trudio da naglasi da zemlja sada ozbiljno shvata klimatske promene.

- Svaki lider koga sam sreo poslednjih dana pozdravio je promenjenu poziciju Australije - rekao je Albanizi novinarima u petak nakon sastanka sa liderima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj u Parizu.

Australija je sada zvanično potpisala da će do 2030. godine smanjiti emisije za 43 odsto u odnosu na nivoe iz 2005, ali nakon decenija neaktivnosti prethodnih vlada ostalo je da se obavi još mnogo toga na putu ka tom cilju.

AP Photo/Mark Baker
 

Greg Malins, bivši komesar vatrogasne i spasilačke službe Novog Južnog Velsa i vođa grupe lidera za vanredne situacije za klimatsku akciju (ELCA), upozorio je prošlog meseca da je, pošto su slivovi zasićeni i brane napunjene, potrebno učiniti više da bi se pripremili za poplave.

U planu od šest tačaka koji je predstavljen vladi grupa je rekla da je „neodrživo" da Australija troši više novca na reagovanje i oporavak od katastrofe nego na mere za smanjenje rizika.

Prema analizi koju je pre izbora objavila Australijska fondacija za očuvanje prirode, potrošnja federalnog budžeta na programe zaštite životne sredine i klime pala je za skoro trećinu u vreme prethodne koalicione vlade.

Izvršna direktorka Veća za klimu Amanda Makenzi kaže da je Australija „nedovoljno pripremljena" za klimatske katastrofe i da mora da odvoji više novca za jačanje otpornosti u najugroženijim regionima.

- Samo mali deo potrošnje na katastrofe posvećen je spremnosti i izgradnji otpornosti. Očekivali bismo da vidimo veliki pomak u ovom odnosu kako bismo primetili mnogo veći fokus na bezbednost, s obzirom na eskalirajući rizik od klimatskih katastrofa - rekla je ona.

Novi Južni Vels ima svoj fond za klimatske promene koji je potrošio više od 224 miliona australijskih dolara (153 miliona dolara) u periodu od 2020. do 2021. na programe pomoći zajednicama da postanu otpornije, uključujući 140.000 ljudi koji žive u dolini Hokesberi-Nepin, najugroženijoj lokaciji u državi kada su u pitanju poplave.

AP Photo/Mark Baker
 

 

To uključuje vlasnika kafića Osmoterlija, koji kaže da bi vlasti mogle da učine više da umanje rizik od poplava boljim upravljanjem branama kako se ne bi prelivale i slale više vode u već poplavljena područja.

On planira da okupi lokalnu grupu kako bi bolje razumeo kako brana funkcioniše, ali trenutno postoje hitniji problemi.

Osmoterli kaže da je oko 100 ljudi zarobljeno u svojim kućama duž 10 kilometara puta u blizini kafića, uključujući 80-godišnjeg muškarca, koji je spakovao svoje stvari i čeka da mu neko pomogne da izađe.

Osmoterli je za sada rekao da ne može da vidi nijednu lokalnu spasilačku službu u toj oblasti i da planira da dovede starca da spava u njegovoj kući.

- U ovom trenutku ovde nema pristupa putu. Imam spasilački čamac kojim možemo da izvučemo ljude. Ali oni uglavnom nemaju gde da odu - kazao je on.

Bonus video

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike