Katastrofa u Avganistanu u brojevima: Loša procena SAD koja je unesrećila milione

01.09.2021

07:09 >> 08:44

0

Čak i sada, kada su borbe prestale, posledice sukoba se i dalje osećaju

Katastrofa u Avganistanu u brojevima: Loša procena SAD koja je unesrećila milione
Copyright AP Photo

Neslavno povlačenje američkih trupa iz Avganistana označilo je kraj dvodecenijske vojne intervencije u ovoj zemlji. Iza evakuisanih snaga ostali su tragovi destrukcije i unesrećeni narod koji su Amerikanci nasamarili sklopivši bez njihove saglasnosti sporazum sa talibanima, od kojih su navodno dve decenije štitili Avganistance pokušavajući da uspostave demokratiju u državi.

Poslednja tri američka vojna aviona poletela su sa aerodroma “Hamid Karzaj” kasno u ponedeljak, dan pre roka za potpuno povlačenje 31. avgusta. Vašington i mediji godinama su opisivali sukob u Avganistanu kao mir koji je pružao dovoljno sigurnosti da se uspostave društveni napredak, bezbednost i stabilnost, ali danas, kada se osvrnemo na sve što se tamo dešavalo, vidimo da je to priča o krvoproliću, nestabilnosti i okupaciji na koju je potrošeno više od dva biliona dolara.

Pročitajte još

Američko oružje vredno 85 milijardi ostalo je talibanima

Prema rečima kongresmena Džima Benksa, zbog „nemara“ Bajdenove administracije, talibani sada imaju 75.000 vozila, preko 200 aviona i helikoptera, 600.000 pušaka i pištolja, kao i naočare za noćno osmatranje i pancire.

On tvrdi da talibani sada imaju više Crni jastreb helikoptera nego 85 odsto zemalja sveta, uključujući i neke od bliskih saveznika amerike. On je procenio da je oprema koja je ostala militantima vredna 85 milijardi dolara, dok su neki govorili o znatno većim ciframa.

Najmanje 47.000 stradalih civila

Iako se procene broja žrtava razlikuju, projekat „Troškovi rata” Univerziteta Braun izračunao je da je tokom rata ubijeno najmanje 47.000 Avganistanaca.

Profimedia

Čak i sada, kada su borbe prestale, posledice sukoba se i dalje osećaju: ubojita sredstva koja nisu eksplodirala kad je planirano i dalje ubijaju i osakaćuju civile, u mnogim slučajevima decu. Rat je takođe povećao broj siromašnih, a sanitarni uslovi i zdravstvene zaštita u zemlji takođe su se pogoršali.

Skoro šest miliona raseljenih Avganistanaca

Konflikt u Avganistanu koji su predvodile Sjedinjene Američke Države podstakao je izbegličku krizu koja nastavlja da se ispoljava širom Evrope.

Od 38 miliona stanovnika, oko 5,9 miliona je raseljeno ili je napustilo zemlju od izbijanja rata u oktobru 2001.

Tanjug/Dominic Lipinski/Pool via AP

Prema podacima Vlade Avganistana koji su objavljeni u julu, samo u poslednje tri godine raseljeno je više od 395.800 Avganistanaca.

Više od 2.400 američkih vojnika je poginulo, dok je 20.000 ranjeno

Prema trenutnim procenama, ukupan broj američkih vojnika koji su stradali premašuje 2.400, a u akcijama je ranjeno 20.000 boraca.

Osim toga, tokom dve decenije rata poginulo je 3.800 privatnih izvođača radova. Živote je izgubilo i više od 1.100 pripadnika savezničkih službi, uključujući i one iz država NATO.

Ubijeno je najmanje 64.000 avganistanskih vojnika i policajaca

U ratu je poginulo više od 64.000 pripadnika Avganistanske nacionalne vojske (ANA) i policijskih snaga zemlje.

Tanjug/AP Photo/Khwaja Tawfiq Sediqi)

Neverovatno veliki broj američkih bombi eksplodirao je u Avganistanu

U poslednjim godinama rata vojska SAD značajno je pojačala bombardovanje. Samo 2019. američki ratni avioni bacili su 7.423 bombe, što je osam puta više u odnosu na 2015. godinu.

Stotine hiljada hektara opijumskog maka

Prema proceni Ujedinjenih nacija, u Avganistanu je tokom 2020. proizvedeno 6.300 tona opijuma. Te godine opijumski mak uzgajan je na 224.000 hektara, što je povećanje od 37 odsto u odnosu na 2019.

Youtube/afghanistan geographic

Avganistan je ponovo vodeća zemlja po proizvodnji opijumskog maka. Dok su talibani vladali ovom državom, opijumski mak je bio skoro potpuno iskorenjen do maja 2000.

Nesaglediva otimačina i krađa

Rat u Avganistanu, koji je koštao više od 2 biliona dolara, bio je raj za profitere i otimače.

Američko vazduhoplovstvo platilo je 2007. godine 18 miliona dolara jednoj firmi za izgradnju kasarni u kampu Feniks u Avganistanu. Kompanija je zatražila pomoć podizvođača koji je uskratio plate svojim radnicima, a kasnije pobegao iz zemlje sa 2 miliona dolara, koje je iskoristio za izgradnju luksuznih kuća u inostranstvu.

Pročitajte još

Njegovi radnici odlučili su da umesto plata uzmu generatore i drugi materijal odlazeći iz vojnog logora. Zbog toga je došlo do kašnjenja u isporuci, pa su stotine vojnika NATO bile više od godinu dana bez adekvatnog smeštaja.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike