Most koji će spojiti Bačku i Srem uskoro počinje da se gradi: Ovo su poruke meštana sela sa kojim će biti spojena Bačka Palanka
Ovakav ishod najzad je izvestan, budući da je Vlada Srbije za ovu namenu izdvojila 15,23 milijarde dinara (oko 130 miliona evra)
Izgradnja mosta na Dunavu, koji će spojiti Bačku i Srem, odnosno prevashodno Bačku Palanku sa svojim selima Neštinom i Vizićem, trebalo bi da počne sredinom godine, odnosno čim se obezbedi Plan detaljne regulacije a potom i građevinska dozvola.
Ovakav ishod najzad je izvestan, budući da je Vlada Srbije za ovu namenu izdvojila 15,23 milijarde dinara (oko 130 miliona evra), okarakterisavši projekat od posebnog značaja za našu zemlju.
Ukupna dužina projektovane deonice, koju čine vijadukt sa strane Bačke Palanke, glavni most i vijadukt do raskrsnice Neštin – Vizić – granični prelaz, gde će biti kružni tok, iznosiće 3.352 metra.
Dnevnik
Takođe, krajem 2025. godine Ugovor za izgradnju potpisali su ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević, v.d. direktore JP „Putevi Srbije” Zoran Drobnjak, kao i generalni direktor španske kompanije „Centunion S.A.” Felipe Canet koji je tom prilikom istakao da je ova saradnja prekretnica u prijateljskim odnosima Srbije i Španije. Prema zvaničnim procenama, most bi trebalo da bude završen u 2029. godini.
Naime, most na Dunavu, koji je inače najuzvodniji u Srbiji a koji spaja dve obale iste zemlje, biće deo državnog puta I B reda broj 19, ukupne dužine od 1.856 metara, širine 12, sa dve saobraćajne trake i dve pešačke staze. Ipak, ukupna dužina projektovane deonice, koju čine vijadukt sa strane Bačke Palanke, glavni most i vijadukt do raskrsnice Neštin – Vizić – granični prelaz, gde će biti kružni tok, iznosiće 3.352 metra.
Osim što će most konačno olakšati komunikaciju meštana Neština i Vizića sa svojom lokalnom samoupravom, ovaj projekat ima i regionalni značaj.
– Bačka Palanka nastavlja da se razvija i napreduje, a novi most će preporoditi Bačku Palanku – istakao je nedavno predsednik opštine Branislav Šušnica.
Dnevnik
– Osim što će skratiti vreme putovanja i olakšati život žiteljima Neština i Vizića, most će biti najkraća veza severozapadnog dela Vojvodine sa auto-putem Beograd–Zagreb i najbliža moguća veza sa Republikom Srpskom preko graničnog prelaza Sremska Rača.
Prvi korak u realizaciji ove kapitalne investicio bio je 2022. godine kada je zvanično odlučeno da se most gradi, da bi narednog decembra bio i potpisan Memorandum o izgradnji, a potom su usledili pregovori koji su krajem 2025. rezultirali potpisivanjem pomenutog Ugovora.
Dnevnik
– Sadržaj Ugovora još nije javno objavljen, a prilikom potpisivanja, kom sam prisustvovao, predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković je rekla da je finansijska konstrukcija zaokružena za ceo projekat tokom naredne četiri godine – kaže za „Dnevnik” predsednik Saveta MZ Neštin Siniša Vujasinović, s kojim smo još 2022. godine, prilikom naše posete njegovom selu, razgovarali o potencijalnom mostu i svim benefitima koje bi on omogućio. – Nama ovaj most znači opstanak. Po sat vremena nam treba da se iz Bačke Palanke vratimo kući s posla, a nekad budu i višesatna zadržavanja. Plašim se da će ljudi otići iz Neština, jer svakodnevno imaju obaveze u centru opštine, što zbog škole, posla, zdravstva, administracije... Takođe, i Bačkopalančani imaju imanja na našoj strani, piše Dnevnik.
Prema rečima Vujasinovića, kompletna eksproprijacija zemljišta na potesu od Dunava pa sve do Vizića i Erdevika (do kog za sada postoji tzv. nezvanični put, posut tucanikom) je završena, tako da su rešeni i pravno-imovinski uslovi.
– U Neštinu su rešena osnovna infrastrukturna i komunalna pitanja, ali nećemo civilizovano živeti sve dok ne budemo imali direktan izlazak u Bačku Palanku. Kad se projekat završi bićemo najbliži centru Bačke Palanke jer će nam iz Neština trebati manje od deset minuta. Ovo je most koji znači život – dodaje naš sagovornik.
O tome koliko će novi prelaz preko Dunava zaista olakšati život, pričali smo sa meštanima Neština i Vizića, koji su nam rekli da će ova investicija čak i osigurati opstanak sela i podstaći turizam u tom delu Fruške gore.
Dnevnik
– Ekonomski smo nazadovali poslednjih 30 godina, samo zbog toga što ne možemo ništa da prenesemo preko granice do naše opštine – kaže poljoprivrednik Đorđe Kerešević iz Neština.
– Svima će značiti most, naročito mlađim ljudima da se ne bi nastavila migracija ka gradu. Nekad nas je u selu bilo 1.100, a sad nas ima 450 na spavanju. Jednostavno smo ugroženi jer nemamo direktnu vezu sa svojom opštinom. Svojevremeno sam predlagao da se pripojimo Beočinu, ali su svi bili protiv. Pre neki dan sam dva sata čekao na granici. Stalno gledam na kameru da li je gužva, pa kad jeste, idem na skelu u Banoštor, ali ako me uhvati veče, onda moram na granični prelaz jer skela ne radi.
Prilikom obilaska buduće trase mosta i vijadukta sa sremske strane, u voćnjaku smo zatekli i Milorada Ćulibrka, takođe iz Neština, čiji će deo zemljišta postati deo predviđenog kružnog toka na već postojećoj T raskrsnici.
– Put bukvalno izlazi na moju njivu, a država mi je uzela nekih 370 kvadratnih metara za kružni tok. Inače izbegavam da idem za Bačku Palanku, i kad je imam potrebu gledam da nemam ili da više poslova obavim u jednom danu. Ali deca mi svaki dan idu u školu – tvrdi Ćulibrk, prisećajući se da im je pre rata devedesetih do centra opštine trebalo osam minuta, a sada, dok drugi izlaze po restoranima i druže se, meštani Neština i Vizića čekaju na granici.
Vizićani, iako su do sada navikli da su „slepo crevo”, kako su nam meštani rekli, ipak žarko iščekuju most preko Dunava.
Dnevnik
– Mi smo za sad mrtvo selo. Vidim da je moda da se kuće na selima iznajmljuju, tako da nam ovo može pokrenuti turizam. Značilo bi nam, kako ne bi – naglašava poljoprivrednik Đorđe Čalmanac, koji svoje useve nosi u Erdevik što mu je, kako kaže, nezgodno.
Bračni par Srevanovski, koji živi na realciji Vizić-Nemačka, kaže da zimi čak ni ne mogu da odu do Erdevika jer se put ne održava i ne čisti.
– Dvaput nedeljno idem za Bačku Palanku, to je bar 16 pečata tamo i ovamo, pa za godinu dana moram dva pasoša da pravim. I nije problem, platim šta treba, ali onda moram i da vadim novu karticu koja važi u Nemačkoj, jer tamo ne udaraju boravak u pasoš – pojašnjava Ljube Stevanovski.
Naslov
Tekst
Granica koja višestruko ograničava
Dodatna so na ranu meštanima Neština i Vizića, a kada je reč o odlasku/dolasku do Bačke Palanke preko Hrvatske, jeste uvođenje novog elektronskog sistema Evropske unije (EES) koji će, kako je najavljeno, u punom kapacitetu zaživeti od 10. aprila.
– Bez obzira što su carinici na prelazima korektni što se tiče komunikacije, i mi moramo da stojimo u koloni da se „slikamo” i pri ulazu i izlazu iz Hrvatske – priča Vujasinović, napominjući da već uveliko na prelazima čekaju i više od sat vremena, a da će se to čekanje utrostručiti. – Ono što je naš najveći problem jeste što nismo sigurni da li će od tada početi da važi i dozvoljen boravak 90/180, jer to će značiti da nećemo uopšte moći da prelazimo granicu. Ipak mi samo tranzitiramo tuda i nama je trenutno najvažnije rešavanje tog problema.
Supruga Slobodanka doselila se u Vizić kad je imala pet godina i dok se do Bačke Palanke išlo skelom, jer nije postojao ni most kod Iloka, te tvrdi da je tada prevoz bio manji problem nego danas.
– Već godinama se priča da će biti mosta, to bi nam svima mnogo značilo, naročito kad ljudi treba da nose robu na pijacu u Palanku ili kad tamo nešto kupe i vraćaju se nazad. A preko granice ne smeš ni pet jaja da preneseš – zaključuje Slobodanka Stevanovski.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari