Oktobar kada je sve stalo: Na današnji dan u Kraljevu streljano više od 2.000 Srba

15.10.2020

08:46 >> 11:24

0

Ubijani su civili bez oružja, oni koji su tek stasali za lične karte, ali i mlađi od 18. godina

Oktobar kada je sve stalo: Na današnji dan u Kraljevu streljano više od 2.000 Srba
Copyright Vikipedia/Narodni muzej Kraljevo

U Kraljevu je na današnji dan, 14. oktobra 1941. godine, sve stalo. Udovice zavijene u crno, nemaština, puste ulice i crni barjaci na kućama bili su slika ovog grada posle višednevnog streljanja oko 2.190 Srba od strane nemačkih okupatora u Drugom svetskom ratu.

“Ubiti 100 Srba za jednog Nemca, a 50 Srba za ranjenog”, bile su reči komadanta 749. puka, koji je bio u sastavu 717. divizije, majora Otoa Deša, koji je izdao naredbu o izvršenju masovne odmazde u Prvom svetskom ratu.

Počev od 5. oktobra 1941, u Kraljevo je uvedeno vanredno stanje. Dan ranije, u lokomotivsku halu u krugu Fabrike vagona, prostor nazvan lagerom, kao taoci su zatvoreni radnici i službenici iz kraljevačke Fabrike aviona, potom železničari, zaposleni u Železničkoj radionici, u Opštini, Sreskom načelstvu, službi Pošte i telegrafa, Okružnom i Žičkom crkvenom Sudu, deo profesora i đaka iz srednje Ratarske škole i Gimnazije. Građani su racijom pokupljeni na ulicama, kao i zemljoradnici iz okolnih sela. Zatvoreno je više od 2.000 taoca različitog porekla, obrazovanja i godišta.

Lokomotivska hala Vikipedia/Narodni muzej Kraljevo

– Vaš zadatak je da prokrstarite zemljom u kojoj se 1914. potocima lila nemačka krv usled podmuklosti Srba, muškaraca i žena. Vi ste osvetnici tih mrtvih. Za celu Srbiju ima se stvoriti zastrašujući primer koji mora pogoditi celokupno stanovništvo – bile su reči nemačkih okupatora.

Vikipedia/Narodni muzej Kraljevo

Streljanje je počelo 15. oktobra, izvođenjem taoca na stratište, a potresna su svedočanstva o poslednjim danima života streljanih:

– Vrata od hale se zatvoriše i mi ostasmo napolju. Bilo nas je oko 100. Pokazaše nam gomilu alata i narediše da svako uzme ašov, pijuk ili lopatu. Tada nas postrojiše po trojicu i pod stražom povedoše uz prugu prema Ložionici. Zaustavili su nas na velikoj ledini, obrasloj žbunjem, u krugu Železničke radionice… Nemci su nam rekli da ne kopamo rovove prema sredini već samo okolo, tako da je sada ono što smo kopali predstavljalo veliki kvadrat na čiju smo sredinu bacali iskopanu zemlju. Primetio sam ispred nas nekoliko mitraljeskih gnezda… Sve nade u život odjednom su pale u vodu… Neki su izleteli iz našeg stroja i na nemačkom počeli da objašnjavaju da imaju malu decu… jedni su mirno čekali da im mitraljeska zrna prekrate život. Drugi su počeli da grde Nemce, da ih psuju, proklinju. Mitraljeski rafali prekinuli su sve to… – zaspisane su reči Marka Slomovića, jednog od streljanih.

Odvođenje taoca na streljanje Vikipedia/Narodni muzej Kraljevo

Poslednji taoci streljani su 20. oktobra, a nemački oficiri su hicima iz pištolja ubijali čak i žrtve koje su pokazivale najmanji znak života.

Ubijani su civili bez oružja, oni koji su tek stasali za lične karte, ali i mlađi od 18. godina, a nemačke okupatore nije zanimalo ni njihovo zanimanje, poreklo…

Nemački ratni zločini obeležili su 1941. kao najpogubiniju godinu u dugoj istoriji kraljevačkog kraja. Razmere tragedije ne nalaze se samo u individualnim i porodičnim gubicima, već i u privrednim, demografskim gubicima Kraljeva. Kraljevo je u oktobru 1941. godine izgubilo najveći broj svojih žitelja.

Potraga za brojem žrtava je posle rata došla do 2.190 streljanih u lageru, koji je nakon masakra zasut krečom. Višegodišnja istraživanja su utvrdila da je među streljanima bilo i dece, žena i staraca.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike