24SEDAM MALI ZVORNIK Upoznajte našu opštinu

05.06.2022

11:53

0

Autor: 24sedam

Površina Opštine je 184 km², najmanja je u Mačvanskom okrugu (kojem administrativno pripada) i jedna od najmanjih u Srbiji

24SEDAM MALI ZVORNIK Upoznajte našu opštinu
Панорама_Зворника - Copyright Wikipedia

Opština Mali Zvornik se nalazi u zapadnom delu Republike Srbije, u Srednjem Podrinju. Zapadnu granicu Opštine (i državnu granicu) čini reka Drina, sa severoistoka se graniči sa opštinom Loznica, sa istočne strane sa opštinom Krupanj, a sa jugoistoka sa opštinom LJubovija. Na zapadnoj granici je međudržavni granični prelaz sa Republikom Srpskom, koji se nalazi u samom mestu Mali Zvornik, a na suprotnoj obali reke Drine je mesto Zvornik.

Površina Opštine je 184 km², najmanja je u Mačvanskom okrugu (kojem administrativno pripada) i jedna od najmanjih u Srbiji. Ukupan broj stanovnika po popisu iz 2002. godine je 14.076, a ukupan broj domaćinstava 4.684. Prosečna veličina naselja je 15,3 km². Na kilometar kvadratni dolazi 76,5 stanovnika, što je znatno ispod proseka za Republiku Srbiju. Na području Opštine ima 10 katastarskih opština, 11 registrovanih mesnih zajednica i 4 mesne kancelarije. Opština Mali Zvornik ima povoljan geografski položaj. Pruža se duž magistralne saobraćajnice Beograd – Bajina Bašta, koja predstavlja glavni komunikacijski pravac Zapadne Srbije. Preko Užica ova saobraćajnica je povezana sa Jadranskom magistralom. Ovim magistralnim putem Opština je povezana sa svim većim gradskim centrima u Republici: Loznicom koja je udaljena 26 km, LJubovijom udaljenom 43 km, dok je od Šapca koji je administrativni centar a ujedno i najveće mesto u Mačvanskom okrugu, udaljena 81 km. Udaljenost Malog Zvornika od Beograda je 170 kilometara. Preko Novog mosta i graničnog prelaza sa Republikom Srpskom, Mali Zvornik je povezan sa magistralom Zvornik-Tuzla-Sarajevo, kao i saobraćajnim pravcem BjeljinaLoznica-Bajina Bašta-Užice. Povezanost sa ovako značajnim magistralama predstavlja veliku prednost za razvoj ove, inače, jedne od najmanjih i najnerazvijenijih opština u Republici Srbiji.

 

Reljef Opštine je veoma razuđen i uočljivi su sledeći tipovi:

 

– uzajamni pojas aluvijalnih ravni uz samu Drinu i čija se širina kreće od nekoliko desetina metara, kao u Budišiću, do 3,5 kilometara u Radalju i Donjoj Borini;
– predeo dolinskih kosa i pobrđa od 200-500 mnv, koji karakterišu razbijena naselja sa malom naseljenošću;
– pojas niskih planina i zaravni od 500-856 mnv na Crnom vrhu, koji je najviša kota Opštine.

Opština Mali Zvornik se nalazi između 150-856 m.n.v. Naselja Brasina i Donja Borina su brežuljkasta, sa nižim brdima, dolinama i kotlinama, na 200-350 m.n.v, dok su ostala naselja brdska, sa višim dolinama i kotlinama na 350-600 m.n.v. Najviša kota opštine je Crni vrh sa 856 m.n.v. Klima ovog područja je umereno-kontinentalna. Leta su topla sa prosečnom temperaturom vazduha, najtoplijeg meseca jula je između 20 – 22 stepena. Zime su većinom hladne, a temperatura najhladnijeg meseca januara kreće se od 1 – 8 stepeni.

Prirodni uslovi, zasnovani na vodonepropusnoj geološkoj podlozi, klima i vegetacija, doprineli su razvijenoj hidrografskoj mreži u Opštini. Tako da na 1 km² dolazi 1,1 km vodenog toka, ili ukupno 205 kilometara reka na svega 184 km² što je dosta iznad proseka u Srbiji.
Svi vodotokovi pripadaju slivu Drine i po svojim karakteristikama spadaju u manje vodene tokove bujičnog tipa. Pritoke Drine, su veoma interesantne za izgradnju malih ribnjaka za uzgoj pastrmke.

Opština Mali Zvornik ima deset katastarskih opština, dvanaest naselja i jedanaest mesnih zajednica. Mali Zvornik, kao jedino urbano urbano naselje je administrativni, privredni i kulturni centar opštine. Po podacima iz 2011. godine u opštini je živelo 12.482 stanovnika. Po podacima iz 2004. prirodni priraštaj je iznosio -0,4‰, a broj zaposlenih u opštini iznosi 2.766 ljudi.

Naselja: Amajić, Brasina, Budišić, Velika Reka, Voljevci, Donja Borina, Donja Trešnjica, Mali Zvornik, Radalj, Sakar, Culine i Čitluk

Reljef

Reljef na teritoriji opštine Mali Zvornik je brdsko-planinski, nadmorske visine od 200 do 856 metara, sa izuzetkom naselja Brasina i Donja Borina koja su brežuljkasto područje, sa nadmorskom visinom od 200 do 500 metara. Najviša kota opštine je Crni vrh, visine 856 metara. Prirodni reljef opštine modifikovan je izgradnjom brane na Drini i stvaranjem veštačkog Zvorničkog jezera, koje zahvata 7% opštinske teritorije.

Klima

Klima je umereno-kontinetalna , gde su leta topla između 20-22 °C, zime su većinom hladne, a tokom najhladnijeg meseca januara, temperatura se kreće između 1 i 8 °C. Prosečna godišnja temperatura iznosi 12,1 °C, vazdušni pritisak 1004,8mb, relativna vlažnost vazduha 70%, prosečne padavine 972,1mm. Magle su karakteristične za doline pored reke Drine, veoma su česte i pojavljuju se tokom cele godine, sa najvećom izraženošću u proleće i jesen. Na klimu znatan uticaj ima veštačka akumulacija -Zvorničko jezerosa vodenom površinom od 13 km2.

Hidroenergetski potencijal

Na području opštine ima ukupno 36 vodotoka, koji su gotovo svi duboko usečeni u stenske mase, sa velikim padom dolinskih strana. Njihova korita imaju vekiki pad, tako da se tokovi odlikuju velikim hidroenergetskim potencijalom. Na Radaljskoj reci je izgrađena veštačka akumulacija i elektrana sa godišnjom proizvodnjom oko 400 000 kW struje.

Vodeni resursi znatno su iznad proseka tako da na 184 km2 površine dolazi 205 km reka, tako da je identifikovano 27 mogućih lokacija za izgradnju minihidrocentrala, čija bi instalisana snaga iznosila 3.325 kW.

Termo-mineralne vode

Zbog specifičnog hemijskog sastava i lekovitih svojstava koja je odlikuju, termo-mineralne vode masiva Boranje poznate su još od devetnaestog veka. Korišćenje vode sa prirodnog izvora u Radaljskoj Banji u lekovite svrhe započeto je u prvoj polovini 19. veka. Voda sa „glavnog” izvorauglavnom se koristila za lečenje kostobolje i reumatskih oboljenja, boda tzv. „očnog izvora” korišćena je za umivanje, radi poboljšanjavida i blagotvornog dejstva.

U Radaljskoj banji naočito su prisutne i pojave geotermalne energije, koja je najviše akumulirana u podzemnim vodama i to do 100 °C.

Zemljište i šume

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iz 2014. godine, šumsko zemljište zahvata 9.323,46ha ili 50,7% ukupne površine opštine, od čega 53% u društvenom JP Srbijašume-Šumsko gazdinstvo Boranja) i 47% u privatnom vlasništvu. Na 80% šumskih površina se prostire listopadno drveće, a dominiraju bukove šume.

Bogatstvo šumom omogućilo je prisustvo 5različitih životinjskih vrsta i dobre uslove za lovni turizam u opštini. Šume su bogate srnećom divljači, divljim svinjama, zečevima, fazanima, divljim patkama i jarebicama. Lovište se prostire na 16 496ha i njime upravlja Lovačko udruženje „Crni vrh” Mali Zvornik i JP „Srbijašume”. Dodatno bogatstvo šuma predstavljaju šumski plodovi i pečurke, dok je celokupno područje bogato lekovitim biljem.

Poljoprivredno zemljište u opštini iznosi 5 913ha ili 32,13% površine opštine, od čega oranice i bašte 938ha, voćnaci 306ha i livade i pašnjaci 1 372ha.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Opštine Mali Zvornik koja je dodelila sredstva.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike