Mangulica i magarica jednako je "Zasavica" - Mesto kojim gospodare retke vrste životinja (FOTO)

02.08.2021

19:15 >> 20:37

0

Sudbina je htela da ostavim karijeru pravnika, direktora i političara i posvetim se iz sve snage ovom rezervatu, kaže za 24sedam Slobodan Simić upravnik reze

Mangulica i magarica jednako je "Zasavica" - Mesto kojim gospodare retke vrste životinja (FOTO)
Copyright Profimedia

U vremenu masovnog izumiranja biljnog i životinjskog sveta i uništavanja prirode pravo je čudo otkriti nove biljne i životinjske vrste ili one za koje se veruje da su nestale s nekog područja. Jedno takvo čudo dogodilo se u blizini Sremske Mitrovice. I sve to zahvaljujući jednom čoveku.

Pravnik i političar Slobodan Simić je 1995. godine, pri slučajnom prolasku kroz selo Zasavica, naišao na baru, u koju se zaljubio na prvi pogled.

– Zasavica je primer kako možete otkriti novu reku od 33 kilometra. Upravo to mi se dogodilo pre četvrt veka, kada sam stigao u to područje u posetu rodbini, kaže za 24sedam čovek koji je otkrio Zasavicu, danas direktor rezervata prirode.

Printscreen/Youtube                                   Slobodan SImić

U to vreme bila je potpuno nepoznata lokalnom stanovništvu.

– Interesantno je da stanovnici uopšte nisu znali njenu veličinu, a ni vrednost. Pozvao sam Zavod za zaštitu prirode, koji je utvrdio neverovatan biodiverzitet reke, odnosno da na tom prostoru danas nema nijednog zagađivača, niti ga je bilo u prošlosti.

 

To je bilo i više nego dovoljno da svoju ljubav prema prirodi pretvori u posao.

– Sudbina je htela da ostavim karijeru pravnika, direktora i političara i posvetim se iz sve snage ovom rezervatu.

Život u potpunom skladu s prirodom naveo ga je da od države zatraži zaštitu Zasavice.

– Naš zahtev je usvojen, i mi smo ispred Pokreta gorana, prve nevladine organizacije, 1997. godine dobili na upravljanje rezervat prirode „Zasavica“, što se pokazalo kao izuzetan eksperiment.

Promo/Ana Gligorijević

Pročitajte još:

– Sve to je za mene bilo neverovatno otkriće, ali i veliko zadovoljstvo. Brzo smo dobili pomoć države i mitrovačke opštine i krenuli na posao. Uspeli smo da napravimo potpunu infrakstrukturu, da izgradimo prvi vizitorski centar za goste i prvi brod za ovakve ekosisteme, i tako počinje naš buran razvoj, kaže nam sagovornik.

Promo/Kaona Miloradović

Rad se odvija na tri fronta – prvi je upravljanje rezervatom, a potom slede turizam i, naravno, očuvanje starih rasa Srbije.

– Krenuli smo od mangulice, vrste koju smo oporavili od četiri svinje koje je profesor Gajić doneo na ove prostore. Zatim smo započeli razvoj podolskog govečeta, brdskog konja, a posebno su nas proslavili magarci.

Promo/Ana Gligorijević

Slobodan Simić, nekada poslanik u Skupštini, danas upravlja najvećom farmom magaraca u istočnoj Evropi.

– Utvrdili smo da neki stranci kupuju magarce po Bugarskoj i Rumuniji da bi ih gajili kao kućne ljubimce. Vođeni tom idejom krenuli smo u nabavku magaraca. Kada smo nabavili prvih pedesetak napravili smo svoju priču i stvorili prvu farmu muznih magarica na prostoru jugoistočne Evrope.

Danas, sa 250 magarica u ovoj prirodnoj oazi, proizvodimo sapune, kreme za lice, koji su se vekovima koristili za negu kože, i najskuplji sir na svetu, koji po kilogramu košta čak 1.000 evra.

– Angažujući razne tehnologe, uspeli smo da prvi na svetu uspešno napravimo sir od magarećeg mleka, koji je naskuplji i najređi sir na svetu i koji je obeležio naš rezervat. Ljudi širom sveta žele da ga probaju, pokušavaju da ga naprave i sami, mada to do danas nikome nije pošlo za rukom.

Promo/Kaona Miloradović

U „Zasavici“ se ceo proces pravljenja sira obavlja ručno, a da bi se dobio kilogram magarećeg sira potrebno je 25 litara svežeg mleka. Inače, jedan magarac dnevno može da da samo 0,2 litara mleka, zbog čega je ovaj sir toliko i košta. Kako specijalni rezervat prirode „Zasavica“ svoje proizvode ne izvozi, ljubitelji egzotičnih ukusa moraju doći do Srbije ako žele da probaju ovu mlečnu poslasticu.

Posle skoro tri decenije istraživanja rezervata, Srbija je danas bogatija za preko 150 vrsta biljaka i životinja.

– Našli smo ogroman broj ptica, od 120, koliko ih je bilo na početku, stigli smo do 270, koliko brojimo danas, i 21 vrstu ribe.

Promo/Ana Gligorijević

Moj istraživački rad u „Zasavici“ ne bi bio moguć bez velikog broja stručnjaka, istraživača saradnika, kaže nam Simić.

– Rezervat je izuzetno istražen, sarađujemo sa neverovatnim brojem profesora sa svih fakulteta, kako u Srbiji, tako i u regionu, i zahvaljujući tome danas posedujem zavidan broj knjiga o biodiverzitetu i, pre svega, mnogo novih biljnih i životinjskih vrsta.

Promo/Kaona Miloradović

Posebna atrakcija „Zasavice“ je električni autobus kojim turisti obilaze pašnjak veličine 300 hektara i izbliza posmatraju više od 1.000 potpuno slobodnih životinja u njihovom prirodnom okruženju. Njim upravlja Slađan Papić, poznat kao Paja, direktor škole u Mačvanskoj Mitrovici, čovek koji neguje „Zasavicu“  i poznaje narav svake životinje.

Promo/Kaona Miloradović

– Ovim našim prostorima vladaju prirodni zakoni. Prostranstvom od 300 hektara gospodari stoka, magarci, konji, podolska goveda, svinje mangulice. I kakvo ime, takav i život. Svinje mangulice žive svinjski, u blatu gde odmaraju, jedu, skupljaju puževe, školjke, i tako dok ne zahladni, a onda put pod noge – kaže nam on, i dodaje da su sve životinje na koje nailazimo prilagođene životu na otvorenom, prirodno opremljene svaka svojom zimskom bundom.

Dok se vozimo safari autobusom prvo nailazimo na magarice, njih pedesetak u grupi, koje se najviše interesuju za naše tašne.

 

 

– Čuvajte torbe, guraju glave u njih u nadi da će naći nešto za jelo – upozorava nas vođa puta.

Promo/Kaona Miloradović

Pored magaraca, velikim prostranstvom rezervata prirode „Zasavica“ šetaju i konji, poput onih koje je Napoleon birao zbog svoje izdržljivosti, kada je išao u napad na Rusiju. Sto šezdeset ih je, spontano podeljenih u četiri krda. Iako nisu divlji, ne daju nam da ih mazimo, jer su se svi oždrebili napolju.

Promo/Kaona Miloradović

– Svaka životinja štiti svoje mlade, tako i kobile štite svoje mladunce i braniće ih na sve moguće načine. A konji su, saznajemo, kada štite izuzetno opasni.

Tu su i podolska goveda, stigla sa Starim Slovenima na ove naše prostore.

– Goveče je vekovima služilo za vuču kola, oranje, isključivo za rad, sve do momenta kada su se pojavili traktori. Mi smo uspeli da sačuvamo jedno lepo krdo od 60 primeraka ove životinjske vrste – navodi on.

Promo/Kaona Miloradović

Verovali ili ne, sledeća stanica na kojoj stajemo je spa centar, podrazumeva se za životinje.

– U njega konji, krave, svinje dolaze da se okupaju i osveže, valjaju u blatu, i na taj način očiste od parazita, objašnjava za naš portal Slađan Papić Paja.

Promo7Kaona Miloradović

Pročitajte još:

Što se tiče razvoja turizma, upravnik Slobodan Simić nam kaže da je bio buran.

– Danas, posle 24 godine, prešli smo broj od 700.000 gostiju. Od 40.000 do 50.000 turista svake godine ovde uživa u pogledu sa vizitorskog centra, vožnji brodom, pecanju, pešačkim turama, a dan završava u uživanju u našoj autohtonoj hrani, poput gulaša od mangulice, magarca i podolca, kao i pečenog praseta od mangulice i suhomesnatih proizvoda od ovih retkih životinjskih vrsta.

Promo/Ana Gligorijević

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A kada je reč o budućnosti – istraživanju nema kraja.

– U budućnosti ćemo nastaviti pomno da istražujemo biodiverzitet i siguran sam da ćemo svake naredne godine otkrivati nove vrste. Nadam se da će i posle mene svi oni koji budu nasledili rezervat nastaviti uspešno da istražuju i da predstavljaju sve bogatstvo naše oaze potpuno nezagađene prirode.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike