Profesionalni čitači u kubanskim fabrikama cigara su duge sate monotonog rada radnicima olakšavali hranom za dušu

22.02.2021

10:30 >> 10:45

0

Najpoznatiji uživaoci kubanskih cigara bili su Viston Čerčil, Sigmund Frojd, Albert Ajnštajn, Čarli Čaplin

Profesionalni čitači u kubanskim fabrikama cigara su duge sate monotonog rada radnicima olakšavali hranom za dušu
Copyright Profimedia

Pored bogate istorije, predivnih plaža i vrhunske medicine, Kuba je vekovima poznata i po svojim legendarnim cigarama ručne izrade.

Popularnost duguju Kristoferu Kolumbu koji je dok je istraživao kubansko ostrvo, otkrio da lokalno stanovništvo koristi ovu vrstu užitka. Svoja otkrića doneo je u Evropu i tako je sve počelo.

Malo ljudi zna da su kubanske cigare nazivane po delima slavnih pisaca poput Alekandra Dime i Vilijema Šekspira. Razlog je tradicija čitanja knjiga u fabrikama cigara.

Profimedia

Sve je počelo 1865. godine, najpre u Havani, a onda i širom ove ostrvske države.

Radnici su odlučili da zaposle profesionalne “čitače” koji bi im u prostorijama fabrike, tokom radnog vremena, čitali naglas, kako bi sate monotonog rada ispunili hranom za dušu.

UNESCO je rad čitača fabrika cigara proglasio nematerijalnom svetskom baštinom, a nedavno je proglašen i nacionalnom kulturnom baštinom.

Praksa koja je započela kao način edukacije i zabave radnika, na kraju je pomogla da se pokrene kubanski pokret za nezavisnost.

Čitači u fabrikama cigara nisu uvek nailazili na odobrenje. Muškarci su počeli da čitaju za svoje kolege u fabrici cigara” El Figaro”, ali su ubrzo stekli nepoverenje šefova i španskih kolonijalnih vlasti. Šefovi su više voleli radnike koji su bili neuki, jer ih je bilo lakše eksploatisati.

Radnici su sa druge strane uživali u slušanju. Jedan od zaposlenih rekao je Rojtersu da ih čitaoci obaveštavaju o dešavanjima u svetu i zabavljaju dok rade.

Profimedia

Ipak, čitač nije mogao biti svako. Potencijalni kandidat je morao imati savršenu dikciju. Čitač je sedeo na uzdignutoj platformi kako bi ga svi čuli i čitao sadržaj koji bi radnici sami birali. Opus tekstova se kretao od dnevnih novina, časopisa, preko stručne literature do književnih dela.

Radnici u fabrikama sami su organizovali literarne događaje, tako što bi odabrali čitača koji bi im se najviše dopao . Koliko je poznato, sve do kasnih 1960-ih, čitaoce su plaćali sami radnici. Tako se dešavalo da čitač bude jedan od radnika, za koga bi ostatak ljudi napravio dodatnu količinu cigara kako bi njegova dnevna kvota posla bila ispunjena. Taj sistem se menjao tokom godina. Kada su čitaoci počinjali da se biraju na konkursima, njihove kolege radnici bi svake dve nedelje doprinosili malim iznosima gotovine da bi pokrili platu čitaoca.

Radnici su često zaustavljali proizvodnju i aplauzom pozdravljali čitače. Aktivno su učestvovali u čitanju tako što bi komentarisali dnevnu štampu ili dela velikih pisaca.

Profimedia

Razvoj i napredak sredstava komunikacije nije zaustavio razvoj ove prakse. Naprotiv, ova lepa tradicija sačuvala se u kubanskim fabrikama cigara do današnjih dana.

Pročitajte još:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike