Beti Dejvis, prva dama američkog filma: Udavala se 4 puta, prihvatala uloge koje niko nije hteo, a zbog ovoga je ušla u istoriju!

06.10.2020

05:38 >> 15:05

0

Glumica je za Oskara bila nominovana 10 puta, dva je dobila, pod stare dane je tražila posao preko oglasa, a poslednji angažman imala je dve godine pre smrti

Beti Dejvis, prva dama američkog filma: Udavala se 4 puta, prihvatala uloge koje niko nije hteo, a zbog ovoga je ušla u istoriju!
Copyright Beti Dejvis, Profimedia

Beti Dejvis, američka filmska, pozorišna i televizijska glumica, umrla je na današnji dan, 6. oktobra 1989, u 81. godini.

Prva dama američkog filma, kako su je mnogi nazivali, bila je jedinstvena među divama Holivuda. Osim što se istakla velikim talentom i harizmom, odskakala je i zbog svoje specifične lepote. Nije se plašila da glumi zlobnice, smatrajući da je to veći izazov nego da igra dobrice.

Rođena je kao Rut Elizabet Dejvis 5. aprila 1908. godine u Louelu u Masačusetsu. Karijeru je počela na pozorišnim daskama, a ubrzo je dospela i do Brodveja, gde ju je zapazio agent studija ‚‚Universal”. Sa 22 godine stigla je u Holivud, a na železničkoj stanici trebalo je da je sačeka agent koji nije uspeo da je pronađe, da bi se kasnije pravdao da ‚‚nije video nikoga ko izgleda kao glumica”. Osim toga, šefovi studija su joj dali otkaz jer , po njjima, nije bila dovoljno seksepilna, ali kako je dobila pozitivne kritike za ulogu u filmu ‚‚Čovek koji se igrao Boga”, sklopila je sa ‚‚Worner Brothers” ugovor na sedam godina.

Prekretnica u Betinoj karijeri bio je film ‚‚Ljudski okovi” iz 1934, u kom su odbile da glume mnoge njene koleginice plašeći se da će navući mržnju publike ako se budu našle u ulozi nesimpatičnog lika. Dejvisova je ovu priliku iskoristila da zablista u ulozi konobarice Mildred, koja ju je vinula u zvezde. Kada je američka Akademija filmskih umetnosti i nauka nije nominovala za Oskara, protesti javnosti doveli su do toga da je prvi put u istoriji dozvoljeno da članovi glasaju za dodatnog kandidata. Beti nije dobila Oskara, ali je ovaj incident zaslužan za promenu pravila sledeće godine – odlučeno je da o nominacijama u određenoj kategoriji ne odlučuje komisija već glasovi svih članova Akademije iz te branše.

Beti Dejvis  Profimedia

Beti je još 10 puta nominovana za Akademijinu nagradu, a dobila ju je čak dva puta – 1935. za ulogu Džojs Hit u filmu ‚‚Opasna” i 1938. za rolu Džuli Marsden u filmu ‚‚Džezebel”.

Kako su tada u Holivudu glumci zavisili od volje direktora studija, Beti je morala da igra u nekoliko prosečnih filmova, zbog čega je odlučila da ode u Englesku, gde su joj nuđene zanimljive uloge, ali ju je vlasnik studija ‚‚Warner” tužio zbog kršenja ugovora i dobio je na sudu.

Dejvisova je često igrala nezgodne žene, pa ju je pratila reputacija da je i ona takva, naročito zbog toga što je bila sklona da se raspravlja sa režiserima i producentima.

I ljubavni život prve dame američkog filma bio je buran. Beti se udavala četiri puta, a njeni izabranici nisu bili iz sveta šou-biznisa. Njen prvi suprug, Harmon Nelson, za koga se udala 1932, bio je predmet ismevanja u medijima zbog toga što je njegova supruga zarađivala znatno više od njega, a Beti ga je napustila 1938, nakon što je nekoliko puta abortirala. Iste godine imala je burnu ljubavnu vezu sa rediteljem filma ‚‚Džezebel” Vilijamom Vajlerom i tada je bila uverena da je pronašla ljubav svog života.

Ipak, 1940. godine zaljubila se u komšiju, koga je upoznala šetajući krajem u kom je kupila imanje. Artur Farnzvert i ona venčali su se krajem iste godine, a on je posle trogodišnje bračne idile završio u bolnici, u kojoj je preminuo posle dva dana zbog posledica frakture lobanje. On je dve i po nedelje pre smrti pao niz stepenice i povredio se, a Beti je bila osumnjičena da ga je gurnula, ali nije pronađen nijedan dokaz protiv nje.

Beti Dejvis, Foto: Profimedia

Betin treći muž bio je slikar Vilijam Grant Šeri, koji je radio i kao maser. Venčali su se 1945. godine, a razveli pet godina kasnije, kada se ona na snimanju filma “Sve o Evi” zaljubila u kolegu Garija Merila, koji je postao njen četvrti muž. Venčali su se 28. jula 1950, 25 dana od okončanja brakorazvodne parnice sa Šerijem.

Ćerki Barbari Dejvis, koju je 1947. dobila sa Vilijamom, dodato je prezime Meril, dok je sa novim suprugom usvojila još jednu devojčicu i nazvala je Margo. Par je 1952. usvojio i sina Majkla, a iste godine doktori su ustanovili da Margo ima oštećenja na mozgu izazvana nezgodom koja se desila nekoliko dana posle njenog rođenja. Tada je nastao problem u njihovom braku, jer su oboje za bebino zdravlje krivili ono drugo, a Beti je počela i da se opija. Razveli su se 1960. i glumica je do kraja života ostala sama, a i danas je poznata njena rečenica da „nijedan od njena četiri supruga nije bio dovoljno muževan da postane gospodin Dejvis”.

Tokom Drugog svetskog rata Beti je pomagala vojsci prodajući vojne obveznice, a otvorila je i restoran u kom su filmske zvezde radile kao konobari i služile vojnike, na šta je bila posebno ponosna.

Kada je ušla u šestu deceniju, nije više dobijala ponude za uloge, pa je u novinama dala oglas da traži posao. Njen veliki povratak dogodio se objavljivanjem filma ‚‚Šta se dogodilo sa Bejbi Džejn” (1962), u kom je glumila sa Džoan Kraford i koji joj je doneo poslednju nominaciju za Oskara. Posle toga je igrala u hororima i trilerima, a na televiziji se istakla u velikom broju uloga. Neke od njih donele su joj nagradu Emi i nekoliko nominacija za nju, da bi 1977. dobila priznanje za životno delo. Svoju poslednju ulogu, u filmu ‚‚Avgustovski kitovi” (1987), odigrala je teško bolesna.

Kako je bila poznata po krupnim očima, legendarnoj glumici posvećen je i veliki hit Kim Karnes iz 1981. godine – ‚‚Bette Davis Eyes”.

Tokom poslednje decenije života Beti Dejvis imala je mnogo zdravstvenih problema – borila se s rakom dojke i moždanim udarima koji su usledili posle operacije. Leva strana tela bila joj je paralizovana neko vreme, ali je zahvaljujući terapiji uspela da se donekle oporavi. Međutim, kraj je bio neminovan, i 6. oktobra 1989. filmska diva podlegla je bolesti. Umrla je u Francuskoj, a sahranjena u Holivudu. Na njenoj nadgrobnoj ploči stoji epitaf ,, She did it the hard way” (,,Radila je na teži način”), što je rečenica kojom ju je opisao reditelj, scenarista i producent Džozef L. Mankevič, autor filma ,,Sve o Evi”, u kome je Dejvisova ostvarila jednu od najvažnijih uloga u karijeri.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike