aktuelno

Nemački novinar raskrinkao Vjosu Osmani: "Hvali Epstajnovog reditelja i traži Trampovu podršku"

04.02.2026

11:44

0

Posebnu pažnju autor analize posvećuje odluci predsednice da organizuje prijem povodom prištinske premijere biografskog filma „Melanija“.

Nemački novinar raskrinkao Vjosu Osmani: "Hvali Epstajnovog reditelja i traži Trampovu podršku"
Copyright Printscreen/Hrt1/Profimedia

Nemački novinar Mihael Martens objavio je na društvenoj mreži Iks opširnu analizu o predsednici privremenih prištinskih institucija Vjosi Osmani, u kojoj se, između ostalog, osvrće i na njene izjave vezane za film „Melanija“. Martens navodi da je Osmani pohvalila reditelja tog filma, Breta Ratnera, ime koje se pojavljuje i u Epstinovim dosijeima, ističući da je reč o „smeonom prikazu američke predsedničke porodice“, kao i o „izuzetnom i snažnom vođstvu“ Melanije Tramp.

U svojoj analizi, koju prenosimo u celosti, Martens piše da žene nisu inferiorne u odnosu na muškarce i da mogu da rade sve što i oni. Kao primer navodi upravo Kosovo, gde, kako ocenjuje, predsednica Vjosa Osmani pokazuje da, zarad političkog opstanka i ambicija, može da ispolji isti stepen političkog oportunizma kao i njene muške kolege.

 

 

On podseća na intervju koji je Osmani dala 2019. godine za Frankfurter Algemajne Cajtung, u kojem je tada kao buduća predsednica govorila o važnosti jačanja uloge žena na Kosovu. Tada je, između ostalog, isticala da želi da iza sebe ostavi poruku da nijedna devojka i nijedna žena na Kosovu više nikada ne sme da se oseća inferiorno i da ne postoji ništa što žene ne mogu da postignu.

Martens konstatuje da se, sedam godina kasnije, jedna od poruka koje Osmani ostavlja iza sebe odnosi upravo na spremnost da lične ambicije stavi iznad samopoštovanja i interesa države, pri čemu, kako navodi, ne zaostaje za muškim političarima.

U tekstu se navodi i da je Osmani nedavno uspela da obezbedi članstvo Kosova među osnivačima takozvanog „Odbora za mir“ Donalda Trampa. Prema nezvaničnim informacijama iz Prištine, taj potez nije bio koordinisan sa premijerom Aljbinom Kurtijem, već su, prema tvrdnjama dva nezavisna izvora, ključnu ulogu u povezivanju Osmani sa Trampom imali kontakti albanskog premijera Edija Rame.

U intervjuu za BBC, Osmani je objašnjavala svoj samostalni nastup u Davosu, podsećajući na period kada je, kako je rekla, Kosovo bilo „pod srpskom okupacijom“, a kada Albanci, prema njenim rečima, od Ujedinjenih nacija nisu dobijali ništa osim rezolucija i praznih reči, sve dok se SAD nisu aktivno uključile.

Nemački novinar raskrinkao Vjosu Osmani: "Hvali Epstajnovog reditelja i traži Trampovu podršku"Printscreen/x
 

 

Martens ocenjuje da je takav stav u velikoj meri prihvaćen i među kosovskim Albancima, ali ukazuje da je Osmani izbegla da odgovori na pitanje da li bi Kosovo bilo spremno da plati sumu od milijardu dolara, koliko Tramp navodno traži za trajno članstvo u njegovom „Odboru za mir“.

Posebnu pažnju autor analize posvećuje odluci predsednice da organizuje prijem povodom prištinske premijere biografskog filma „Melanija“. Upravo tu, prema njegovom mišljenju, deo javnosti vidi problem, jer je Osmani reditelja filma opisala kao autora koji je dao hrabar prikaz američke predsedničke porodice i naglasila navodno snažno liderstvo Melanije Tramp.

Martens navodi da su mnogi na Kosovu posle tog događaja počeli da se pitaju da li je reč o promišljenoj diplomatiji ili o potezu koji deluje servilno i politički beskičmeno. Prema njegovim tvrdnjama, u javnosti sve češće preovlađuje ovo drugo mišljenje.

Kao ključni motiv ovakvog ponašanja, autor ističe činjenicu da mandat Vjose Osmani ističe u martu i da joj je za reizbor neophodna podrška u parlamentu, koju trenutno nema. Navodi i da tokom godina nije uspela da izgradi čvrstu mrežu saveznika u političkom životu, te da je poznata po komplikovanim odnosima sa saradnicima.

Martens ocenjuje da Osmani pokušava da nadoknadi nedostatak unutrašnje podrške predstavljajući sebe kao „Trampovu kandidatkinju“, računajući da bi bliskost sa SAD mogla da obezbedi novi mandat. Time, kako navodi, indirektno vrši pritisak na poslanike, sugerišući da bi odbijanje njenog reizbora moglo da ima posledice po odnose sa Vašingtonom.

Međutim, autor zaključuje da ta strategija danas nosi ozbiljan rizik, jer se percepcija SAD promenila i jer podrška Vašingtona više ne garantuje automatski političku pobedu, što se, prema njegovom mišljenju, jasno vidi i na poslednjim parlamentarnim izborima na Kosovu.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: 24sedam/Kurir

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike