Prve sirene, prve bombe, prve žrtve: Na današnji dan NATO je otpočeo bombardovanje Srbije i Crne Gore

24.03.2022

05:50

0

Iako Rusija i Kina nisu dale saglasnost u Savetu bezbednosti, zapadna alijansa odlučila je da krene u akciju koja je sejala smrt

Prve sirene, prve bombe, prve žrtve: Na današnji dan NATO je otpočeo bombardovanje Srbije i Crne Gore
Ilustracija - Copyright Profimedia/ AP Photo/Darko Vojinovic

Prve sirene najavile su i prve bombe izručene na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju u okviru NATO operacije kodnog imena "Saveznička sila", nazivane i "Milosrdni anđeo".

Na današnji dan pre 23 godine intervencija NATO-a i njenih 19 članica započeta je bez odobrenja Saveta bezbednosti. Kao neposredan povod za napad NATO-a iskorišćena je akcija policije 15. januara 1999. godine u selu Račak, gde se nalazilo uporište OVK, kao i neuspeli pregovori u Rambujeu koji su trajali od 6. februara do 19. marta 1999. godine, uz posredovanje Kontakt grupe.

Kada je američki izaslanik Ričard Holbruk 22. marta saopštio da su razgovori završeni bez suštinskog napretka, jasno je bilo da vremena više nema.

Profimedia
Ričard Holbruk (u sredini), Havijer Solana (prvi sleva), Robin Kuk (drugi sleva), Joška Fišer (krajnje desno) i Hubert Vedrin (drugi zdesna) na konferenciji za novinare 22. marta u Briselu, posle čega je Holbruk došao u Beograd da razgovara sa Slobodanom Miloševićem, ali bezuspešno

 

Iako Rusija i Kina nisu dale saglasnost u Savetu bezbednosti, zapadna alijansa odlučila je da krene u akciju koja je sejala smrt.

Dana 23. marta, Havijer Solana je izdao naređenje o početku napada na SRJ. Istog dana, Momir Bulatović, tadašnji premijer Jugoslavije, proglasio je neposrednu opasnost od ratnog stanja. 

Prvi vazdušni napad na vojne ciljeve SRJ, a kako se zapravo kasnije ispostavilo i na civilne objekte, NATO je izveo 24. marta 1999. godine u 19.45. Avioni su poletali iz baze NATO-a u italijanskom gradu Avijanu. Prvo veče su ciljeve gađali krstarećim raketama „tomahavk”.  

Profimedia
 

 

U tim napadima, koji su bez prekida trajali 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, mostovi, rafinerije, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, crkve i manastiri. Tokom bombardovanja SRJ izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje, a 1.150 borbenih aviona lansiralo je blizu 420.000 projektila ukupne mase 22.000 tona.

Procenjuje se da šteta koju je SRJ pretrpela iznosi od 30 do 100 milijardi dolara.

Za 78 dana ubijeno je 2.500 civila, među njima 89 mališana, kao i 1.031 pripadnik vojske i policije. 

Među poginulima je i mala Milica, koju je geler bombe usmrtio dok je sedela na noši. Među njima su i novinari RTS-a.

Povređenih je bilo više od 12.000, a od toga 2.700 dece.

 

Napadi su obustavljeni 10. juna, nakon potpisivanja vojno-tehničkog sporazuma o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova i Metohije. Istog dana u Savetu bezbednosti je usvojena Rezolucija 1244, po kojoj SR Jugoslavija (Srbija) zadržava suverenitet nad Kosovom i Metohijom, ali ono postaje međunarodni protektorat pod upravom UNMIK-a i KFOR-a.

Profimedia
General Majkl Džekson i, sa srpske strane, general Svetozar Marjanović objavili su potpisivanje Kumanovskog sporazuma, te prekid bombardovanja

 

Sa vojskom i policijom u centralnu Srbiju je izbeglo više od 200.000 kosmetskih Srba i drugih nealbanaca. 

Tokom bombardovanja oboreni su dva NATO aviona (F-117 i F-16), 47 bespilotnih letelica, 45 krstarećih raketa i četiri velika projektila, dok je veliki broj letelica oštećen ili se nakon dejstava srušio.

Kosovski Albanci su 17. februara 2008. u Skupštini Kosova jednostrano proglasili nezavisnost Kosova i Metohije od Srbije, što Srbija i, okvirno, polovina država članica UN ne priznaju.

Bonus video:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: 24sedam

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike