Drevna civilizacija puna zagonetki: Četiri stvari koje verovatno niste znali o Inkama
15.11.2025 | 20:20
Njihova snalažljivost je bila neverovatna
Inke, drevna civilizacija koja je cvetala u Andima od 13. do 16. veka, i dalje intrigira istoričare, arheologe i avanturiste širom sveta. Njihova tehnička znanja, društvene strukture i spiritualni koncepti nadmašuju obične turističke atrakcije.
Maču Pikču je samo vrh ledenog brega – ispod njega kriju se sistemi komunikacije, medicinski napredak, inženjerske inovacije i filozofija života koja pokazuje koliko je ovo carstvo bilo sofisticirano. Da bismo razumeli Inke, potrebno je zaviriti u njihovu svakodnevicu, njihove metode upravljanja carstvom i viziju sveta koja je oblikovala njihov život i verovanja.
Kuipu – genijalni sistem komunikacije bez pisanja koji i dalje zbunjuje naučnike
Za razliku od drugih drevnih kultura, Inke nisu razvile tradicionalno pismo. Umesto toga, koristili su kuipu – čvorovane užadi od pamuka ili kamilje vune. Ovi konopci su beležili numeričke podatke, ali su, veruje se, služili i za pripovedanje priča i zabeležavanje istorijskih događaja. Svaki čvor, boja i način vezivanja imao je posebno značenje.
Iako mnogi aspekti kuipua ostaju nerazjašnjeni, jasno je da je ovaj sistem omogućavao administrativnu kontrolu, prikupljanje informacija i očuvanje znanja u carstvu koje je prostiralo hiljade kilometara.
Inženjerska čuda bez točka: Mostovi, putevi i precizna arhitektura koja i danas zbunjuje stručnjake
Bez upotrebe točka, Inke su izgradile izuzetno precizne građevine, uključujući čuveni Maču Pikču. Njihovi putevi i mostovi povezivali su celo carstvo kroz planinske masive Anda. Arhitektura je bila izuzetno funkcionalna – otporna na zemljotrese i prilagođena prirodnom terenu. Svaka građevina i svaki kamen imali su svrhu, a tehnike zidanja i drenaže zadivljuju i današnje inženjere.
Napredak Inka u građevini i urbanizmu pokazuje da su njihova dostignuća bila rezultat znanja, planiranja i dubokog razumevanja prirodnih sila.
Napredak u medicini: Kranijalne operacije koje su preživeli mnogi pacijenti
Inke su praktikovale trepanaciju, hiruršku proceduru uklanjanja dela lobanje, sa zapanjujućim stopama preživljavanja. Ove operacije su verovatno korišćene za lečenje ratnih povreda ili bolesti, a arheološki nalazi pokazuju da su mnogi pacijenti preživeli godinama nakon zahvata.
Ovo otkriva da su Inke imali napredna medicinska znanja, razumevanje anatomije i sposobnost izvođenja složenih procedura čak i bez modernih instrumenata ili aseptičkih metoda.
Društvena filozofija i kosmologija: Reciprocitet i ravnoteža tri sveta
Društvo Inka zasnivano je na principu reciprociteta, poznatom kao „aini“, gde je svaki član doprineo zajednici i od nje dobijao koristi. Porezi nisu plaćani novcem, već radom – mita je bila osnovna valuta.
Osim toga, Inke su verovale u tri sveta: Hanan Pacha (gornji svet), Kai Pacha (zemaljski svet) i Uku Pacha (unutrašnji ili donji svet). Ova kosmologija oblikovala je rituale, poljoprivredne prakse i društvene običaje, pokazujući koliko su duhovnost i praktičan život bili povezani.
Novi Ginisov rekord koji pomera granice izdržljivosti: Švajcarac neverovatno dugo zadržao dah ispod leda (FOTO)
BONUS VIDEO: