Od hrane za sirotinju do svetskog delikatesa: Srpska proja se našla na listi najboljih 50 hlebova na svetu (FOTO)
28.10.2025 | 14:58
Domaći specijalitet koji je spoj tradicije i ukusa
Srpska proja je jelo koje je decenijama služilo kao osnovna hrana u domaćinstvima, ali i na njivama i ratnim trpezama. Nekada hrana za sirotinju, danas je pravi gastronomski delikates prepoznat globalno - čak je uvrštena na listu 50 najboljih hlebova na svetu prema eminentnom svetskom časopisu.
Svaka domaćica ima svoj recept, koji se prenosi generacijama, a i pored modernih dodataka poput sira, kajmaka ili čvaraka, suština proje ostaje ista. Ono što je čini posebnim je spoj jednostavnosti, domaće tradicije i pravog kukuruznog brašna, koje je nekada pravilo razliku između običnog i vrhunskog ukusa.
Domaćica iz Čačka čuva tradiciju
Borisava Lukić iz Čačka pažljivo čuva recept svoje porodice i svaki korak u pripremi proje posvećeno sprovodi - od odabira domaćeg kukuruza i mlevenja u starinskoj vodenici, do mešenja i pečenja sa posebnom pažnjom.
- Ključna razlika je u tome što se u proju dodaje kašika masti, prašak za pecivo i topla voda, a testo se mesi polako i temeljno. Neko stavlja čvarke, neko sir, kajmak može i bez - kako ko voli - kaže Borisava.
Upravo njena posvećenost i ljubav prema starinskom načinu pripreme dovele su do toga da njena proja bude prepoznata među 50 najboljih hlebova na svetu, čineći je ponosom Čačka i čitave Srbije.
Tajna u domaćem kukuruzu i starinskim vodenicama
Put do autentične starinske proje počinje u vodenicama potočarima, gde se kukuruz melje na kamenu, uz zvuk čeketala i žubor vode.
Kako ističe vodeničarka Tijana Marić, domaći kukuruz osmak, samleven u ovakvim vodenicama, neuporediv je sa bilo kojim industrijskim brašnom.
Njeno brašno je bez glutena i čuva pravu teksturu i ukus hleba, a ovakvi proizvodi danas su traženi i na tržištu, jer spajaju zdravlje, tradiciju i autentičnost.
Jednostavnost za globalni prestiž
Etnolozi ističu da veličina proje leži upravo u njenoj jednostavnosti bila je pogodna za polje, rat i trpezu kada nije bilo ničeg drugog.
- U prošlosti je pšenično brašno bilo luksuz, pa je proja bila osnovna namirnica u svakoj kući zbog lakoće pripreme i dostupnih sastojaka. Nekada se nosila u njivu, a danas, kao i čvarci, postala je gospodska hrana - objašnjava etnološkinja Jelena Milićević.
Bilo da je klot, sa čvarcima ili sirom, proja je bila glavni saveznik naroda u svim nedaćama i do današnjeg dana nije izdala.
BONUS VIDEO: