Svet unikatnih gramofonskih ploča: Muzički intermeco Pavla Beljanskog

23.06.2021

09:34 >> 10:16

0

Autor: Dejan Ćirić

Kolekcija obuhvata više od devedeset snimaka za slušanje na brzinama od 78 i 80 obrtaja u minuti reprezentativnih izdanja klasične muzike na pločama od šel

Svet unikatnih gramofonskih ploča: Muzički intermeco Pavla Beljanskog
Copyright Kolekcija gramofonskih ploča Pavla Beljanskog Promo/Galerija Sanu

Izložba „Muzički intermeco – Kolekcija gramofonskih ploča Pavla Beljanskog”, čija je autorka Jasmina Jakšić Subić, viši kustos u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog, otvorena je juče u Galeriji SANU.

Reč je o dopunjenoj varijanti izložbe koja je jesenas premijerno bila prikazana u Novom Sadu. U Galeriji SANU priređuje se u godini kada Spomen-zbirka Pavla Beljanskog obeležava 60 godina od otvaranja za javnost.

Kolekcija gramofonskih ploča Pavla Beljanskog Promo/Galerija Sanu

Ova kolekcija svedoči kako o ukusu kolekcionara i njegovoj posvećenosti muzici, tako i o kretanjima u muzičkoj industriji u periodu između dva svetska rata. Kolekcija gramofonskih ploča Pavla Beljanskog obuhvata više od devedeset snimaka za slušanje na brzinama od 78 i 80 obrtaja u minuti reprezentativnih izdanja klasične muzike na pločama od šelaka čuvenih svetskih kompanija „Kolumbija“ (Columbia Records), „Hiz masters vojs“ (His Master’s Voice), „Pate“ (Pathé), „Polidor“ (Polydor).

Kolekcija gramofonskih ploča Pavla Beljanskog Promo/Galerija Sanu

Sačuvana su različita dela čuvenih kompozitora iz doba baroka, bečke klasike, romantizma i s početka 20. veka (J. S. Baha, Hendla, Hajdna, Mocarta, Betovena, te velikana 19. veka kao što su Šopen, Šubert, List, Vagner, Smetana i drugi), a zastupljeni su i snimci izvođenja uživo.

Izložbu prati katalog kolekcije ploča Pavla Beljanskog sa tekstovima autorke projekta Jasmine Jakšić Subić i muzikologa prof. dr Ire Prodanov i dr Milana Milojkovića sa Akademije umetnosti u Novom Sadu.

Kolekcija gramofonskih ploča Pavla Beljanskog Promo/Galerija Sanu

Koordinatorka izložbe je dr Katarina Živanović, šefica izložbenog salona Galerije SANU, a realizaciju postavke podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije

Radno vreme Galerije SANU je svakog dana od 10 sati do 21 sat, osim ponedeljkom, kada je Galerija zatvorena za posetioce, i četvrtkom, kada radi od 10 do 16 sati.

Kolekcija gramofonskih ploča Pavla Beljanskog Promo/Galerija Sanu

Pavle Beljanski (Veliko Gradište, 19. jun 1892 – Beograd, 14. jul 1965)

Kao diplomata od karijere, Pavle Beljanski je zadužio srpski narod, naročito zahvaljujući retkoj i posebnoj ljubavi prema sakupljanju umetničkih dela i istančanom ukusu s kojim ih je birao. Svetu umetnosti, muzejima, obilasku starina, antikvarnica i galerija, ateljea i mesta gde su umetnici izlagali, poklanjao je posebnu pažnju, ako ne i veću nego svojoj struci – diplomatiji. Njegova naklonost prema umetnosti i kolekcionarska strast formirane su postepeno i uporedo s njegovom profesijom.

Život Pavla Beljanskog može da se prati kroz periode koji uključuju različite aspekte njegove zrelosti i karijere. Period između 1892. i 1919. godine obuhvata boravak u Svilajncu s porodicom, zatim u Beogradu i Parizu na školovanju, učešće u Prvom svetskom ratu i odlazak na Krf sa srpskom vojskom. Između dva svetska rata (1919–1941), Beljanski tokom diplomatske karijere boravi u evropskim centrima (Stokholm, Varšava, Berlin, Beč, Pariz, Rim) i u Beogradu, gde mu je bio dom.

Pavle Beljanski Promo/Galerija Sanu

Uz neprekidno napredovanje u službi, postepeno formira kolekciju savremene jugoslovenske umetnosti. Period Drugog svetskog rata na jugoslovenskim prostorima (1941–1945) proveo je u Beogradu kao penzionisani diplomata i doživeo porodičnu tragediju: gubitak majke (1942), a potom sestara, brata i njihovih porodica (1944). Ponovo se aktivirao u diplomatskoj službi neposredno po okončanju rata (1945) u svojstvu šefa Protokola Ministarstva inostranih poslova, u kom je bio zaposlen do penzionisanja 1959. godine. Vreme koje do kraja života (1965), provodi u Beogradu obeležilo je traganje za trajnim rešenjem statusa njegove izuzetne umetničke kolekcije, poklanjanje zbirke svome narodu putem Ugovora o poklonu s rukovodstvom AP Vojvodine (1957) i konačno otvaranje Spomen-zbirke Pavla Beljanskog (1961) u Novom Sadu.

Pročitajte još

Neprekidnim proučavanjem i publikovanjem novih saznanja o Pavlu Beljanskom Spomen-zbirka ukazuje na neraskidivu vezu između različitih aspekata njegovog života i kolekcije, kao i da su lične vrednosti kolekcionara utkane u samu zbirku i delovanje institucije koja nosi njegovo ime.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike