Stradanje Srba u logorima u Češkoj: Reditelj Sanjin Mirić za 24sedam o nagrađivanom filmu "Sedam hiljada duša"

14.03.2021

16:28 >> 20:24

0

Uslovi života tamo su bili izuzetno teški, bez jela, bez obuće i odeće. U Jindrihovicama se nalazi i mauzolej gde su ostaci žrtava, 7. 100 srpskih i 189 ru

Stradanje Srba u logorima u Češkoj: Reditelj Sanjin Mirić za 24sedam o nagrađivanom filmu "Sedam hiljada duša"
Copyright Promo / Rodoljub, Udruženje češko-srpskog prijateljstva

Dokumentarni film srpskog režisera Sanjina Mirića “Sedam hiljada duša” nagrađen je prvom nagradom na “Creation International Film Festival” u Los Anđelesu kao najbolji dugometražni dokumentarni film. Ovo nije jedino priznanje, naprotiv, ovom ostvarenju prethodno su pripale nagrade i u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Rusiji, Brazilu, Švedskoj, Grčkoj…

Reditelj Mirić trenutno živi i radi u Češkoj, a za naš portal govori o ideji i nastanku filma, saradnji sa režiserom Lordanom Zafranovićem koji je tumačio jednu od uloga, kao i samoj temi kojom se bavi ovo dokumentarno-igrano ostvarenje – stradanju srpskih i ruskih vojnika i interniranih civila u austro-ugarskim logorima na teritoriji današnje Češke, u mestima Jindrihovice i Broumov.

– Lordana znam neko vreme. Ponekad se vidimo na raznim akcijama. Kada sam dobio ideju da bi on mogao da igra lekara Georga Langera, zvao sam ga da odemo na kafu i sve mu objasnio. Bez reči je prihvatio da mi pomogne i da se pojavi pred kamerom. I bio je odličan – kaže reditelj i dodaje:

Promo / Rodoljub, Udruženje češko-srpskog prijateljstva

– Najveću pomoć sam dobio od pesnikinje Jelene Ćirić koja živi i radi u Pragu. Ne samo da je radila na produkciji i promociji filma, već je i sjajno odigrala ulogu Klare Linhart, kuvarice iz logora Broumov, a bila je i moja moralna podrška.

Promo / Rodoljub, Udruženje češko-srpskog prijateljstva

Kako ističe, veliku pomoć imao je i od seljaka Vida Lukovića, rodoljuba koji je došao sa Golije da pomogne pri realizaciji.

– Kako je izašao iz auta, tako smo ga stavili pred kameru. Nikakva šminka, nikakvi kostimi, sve je imao original. Bio je izvrstan. To je brat jednog od mojih dragih sponzora, velikih Srba, preduzetnika iz Praga. Bez njih film ne bi nastao – kaže reditelj.

Priseća se da su na leto 2019. godine snimali scene u bivšem dečjem odmaralištu u Broumovu, snimali su tri dana od jutra do noći.

– U praznim barakama smo napravili bolnicu, mrtvačnicu i kancelariju austro-ugarskog lekara Georga Langera (Zafranović). Statisti su bili iz amaterskih pozorišta u okolini Broumova i naši ljudi iz Češke (pre svega radnici sa raznih gradilišta) koji su hteli da podrže film. Snimili smo i sprovod nekoliko logoraša, a sve to je izvrsno uradio pretojerej Srđan Jablanović, koji služi u Pragu. Zanimljivo je da smo na krstove preminulih logoraša napisali dva autentična imena, a oni su umrli tačno na dan snimanja, ali pre 102 godine – objašnjava Mirić.

Zimske scene su snimane jedan dan u decembru 2019. godine u Logoru Vojna kod Pribrami.

– Nije bilo snega. A trebao nam je. Ali veče pre snimanja je napadalo par centimetara. Super, obradovali smo se. Međutim, do jutra se potpuno istopio. Malo smo bili razočarani, ali to je viša sila. Kada smo na placu pripremili kamere, scenu, statiste, vojnike i kada je trebalo da kažem “akcija”, počeo je sneg da pada…iz neba…iz zemlje. Neverovatno. Snimili smo scenu…sneg je prestao da pada. Nećete verovati to se ponovilo četiri puta u toku dana. Kada sam pitao Oca Srđana, kako je to moguće, samo je pokazao prstom u nebo i prekrstio se – priča reditelj.

Promo / Rodoljub, Udruženje češko-srpskog prijateljstva

Dodaje da je sneg bio neophodan jer je poznato da su tada i na tom području zime bile surove, a pride su harale zarazne bolesti što je najviše uticalo na činjenicu da logore nije preživelo 7. 100 Srba.

– Logori su imali oko 500 objekata gde je bilo oko 60.000 ratnih zarobljenika. Uslovi života tamo su bili izuzetno teški, bez jela, bez obuće i odeće. U Jindrihovicama se nalazi i mauzolej gde su ostaci žrtava tih logora, 7. 100 srpskih i 189 ruskih. To je, posle Zejtinlika, druga najveća srpska vojnička grobnica na svetu – kaže Mirić.

Promo / Rodoljub, Udruženje češko-srpskog prijateljstva

U filmu su zabeležena i sećanja vojnika koji su preživeli logore, a koje je napisao holandski novinar Anri Aber, a u njemu govore i potomci ratnika iz Srbije.

Film “Sedam hiljada duša” prikazan je na mnogim festivalima širom sveta, gde je pokupio brojne nagrade, a nedavno je prikazan i na najstarijem festivalu dokumentarnog filma na svetu, “Ogeechee International History Film Festival” u Statesboro-u, Džordžija, SAD, gde je imao odlične kritike.

Pročitajte još

– Svaka nagrada je dokaz da je film odličan, da ima šta da kaže ljudima širom sveta, publici koja je raznih kultura i običaja. Srpska publika je oduševljena temom filma i kako je urađen. Ogromna je stvar što je film dobio sjajne ocene i nagrade u Atini, Los Anđelesu, Džordžiji, Stokholmu, Londonu, Moskvi, Riu, Istanbulu… – kaže Mirić i zaključuje:

– Tema srpskih zarobljenika i interniraca iz Prvog svetskog rata je zapostavljena i dan-danas.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike