Održana tribina o Peteru Handkeu: Crna rupa koja preti

09.10.2020

05:49 >> 10:52

0

Autor: Dejan Ćirić

Narodna biblioteka Srbije i Udruženje književnih prevodilaca organizovali su sinoć prvu u seriji tribina pod nazivom Handke u Srbiji”, ali bez publike, te

Održana tribina o Peteru Handkeu: Crna rupa koja preti
Copyright Profimedia

Na tribini o austrijskom piscu Peteru Handkeu, dobitniku Nobelove nagrade za književnost 2019. godine, govorili su – publicista i književni teoretičar Milena Ðorđijević, poznati književnik i kolumnista Muharem Bazdulj, novinar i publicista Nebojša Grujičić, dok je moderator bio Vladimir D. Janković, književni prevodilac.

Na pitanje upućeno Mileni Đorđijević – koje su književne preokupacije Handkea, čime se on bavi u svojim romanima, esejima, čitavom opusu, Đorđijević je odgovorila:

– Razmišljala sam šta je to u njegovom delu što ga danas čini aktuelnim i posebno je zanimljivo što je on prolazio kroz dosta različitih faza, koje ne možemo sve da definišemo, ni obuhvatimo, kazala je Đorđević i dodala da je nedavno ponovo pročitala njegov roman “Golmanov strah od penala” (1970), koji je sada sada drugačije doživela, nego pre 15 ili 20 godina, kada je prvi put čitala.

Moderator je istakao da u Srbiji postoje veliki ljubitelji prilično kontroverznog autora “Elementarnih čestica” ili “Pokoravanja” – Mišela Uelbeka, koje je nazvao “uelbekovcima”, da ima i dosta onih koji prate Dena Brauna i njegove bestseler romane koji su i ekranizovani, a koje zove “den braunovcima” i zapitao se postoje li u Srbiji i “handkeovci”.

Profimedia

Muharem Bazdulj smatra da se moraju pomenuti i tzv. “bernhardovci”, odnosno ljubitelji romanopisca, dramskog pisca, esejiste Tomasa Bernharda.

– Pisca Bernharda je još i prijatno imitirati, dok Handkea nije nikako, rekao bih da je on kao crna rupa koja preti, ako utiče na nekog pisca, da ga uvuče u svoju orbitu i da niko onda ne želi da bude epigon i plagijator – analizirao je Bazdulj, koji se prisetio i kakve su sve reakcije bile kada je Handke dobio Nobelovu nagradu i tada su, kako je naveo, čak neki pričali kako ga poštuju, ali da im je dosadan.

– A šta znači biti dosadan, da li je to odbacivanje ideje književnosti kakvu ima jedan Den Braun, kada se očekuje da ima zapleta na svakoj stranici, kao “saspens” (napetost) na filmu, a kod Handkea saspens dolazi iz jezika, primetio je Bazdulj.

Prisetio se i da je Danilo Kiš svojevremeno pričao šta mu znače Nabokov i Borhes, i on je rekao da njih vezuje lirski aspekt promašenog pesnika, i sa tim u vezi, kod Handkea je upravo taj lirski aspekt veoma važan.

Handke je u Srbiji i hvaljen i napadan mnogo više nego u celom svetu, podsetio je moderator Janković, dok je Grujićić istakao da je Handke pričao da ga u Srbiji vole, ali da ga niko ne čita.

– Sama Nobelova nagrada za njega je kao Rošarhova mrlja koja govori više o onima koji donose sudove, nego o samom Handkeu – objasnio je Grujičić dodajući da mnogi koji su o njemu donosili neki sud zapravo ga nisu nikada čitali.

U debati od gotovo punih sat vremena četiri sagovornika analizirala su književnu karijeru koja i dalje traje, iako je Handke napunio 77 godina. Svi su se složili da je neverovatno da on i dalje stvara, uporedivši ga s Dostojevskim koji je umro sa 60 godina, a negde u toj godini i Lav Tolstoj je već bio na kraju snage i, kako su naveli, nije više ni pisao u toj poslednjoj fazi stvaralaštva.

Plan je, inače, da u decembru izađe zbornik posvećen književnom opusu i ličnosti Petera Handkea, koji će biti predstavljen u Narodnoj biblioteci Srbije.

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike