Dvorci Srbije: Čuvari tajni, prošlosti i tradicije

05.02.2021

17:33 >> 19:54

0

Autor: Dejan Ćirić

Velelepna zdanja nekada su pripadala elitnoj kulturi Balkana

Dvorci Srbije: Čuvari tajni, prošlosti i tradicije
Copyright Dvorac Fantast Wikimedia/Manedj

Virtuelna konferencija „Dvorci Srbije – zaštita kulturne baštine“ održana je danas preko Jutjub kanala medijske kompanije Color Media Communications, koja je i organizator događaja zajedno sa Ministarstvom kulture i informisanja.

Na konferenciji je bilo reči o očuvanju kulturne baštine, zaštiti i ulozi kulturnog nasleđa u savremenom turizmu i potencijalima za promociju turizma na više načina, kao i o stanju u kojem su dvorci u Srbiji. Sagovornici su bili značajni stručnjaci iz Ministarstva kulture, zavoda za zaštitu spomenika, konzervatori, turistički radnici, predstavnici domaćih i inostranih kulturnih institucija. Moderator onlajn panela koji je trajao gotovo puna tri sata bila je medijski ekspert.

Dvorac Dunđerski Printscreen/Youtube

Danijela Vanušić, v.d. pomoćnika ministra za kulturno nasleđe i digitalizaciju u uvodnom izlaganju je navela da su dvorci nekada bili deo elitne kulture Balkana, da su pripadali periodu baroka i klasicizma, te da u tu grupu spadaju i vile, konaci i kašteli. Navela je i da u Srbiji ima 116 spomeničkih zdanja, od čega su dve trećine u relativno dobrom, a ostala trećina u dosta lošem stanju.

Cilj samog projekta je otkrivanje, povezivanje kulturnog nasleđa i kulturne baštine, i podizanje svesti za njihovo očuvanje. Takođe, važno je imati na umu i razvoj turističkog i ekonomskog potencijala koji imaju dvorci i spomenici Srbije, naglasila je ona.

Dvorac Dunđerski Printscreen/Youtube

Nenad Ivanišević, pokrajinski sekretar za privredu i turizam istakao je da je celo područje puno tradicije, i da je neophodno izdignuti istoriju. On smatra da privredna snaga donosi značajan prihod upravo na osnovu turizma zasnovanog na lepotama Srbije, pre svega obilasku dvoraca i upoznavanju spomenika kulture. Ivanišević je dodao da se kapacitet turističkog potencijala mora povećavati kako se sprema post-kovid period, da ne budu više otvoreni samo za domaće goste po Srbiji, već da se nastavi ugostiteljstvo za turiste iz celog sveta. Budžet sekretarijata za privredu i turizam ove godine je veći za 66%, kako je podvukao gospodin Ivanišević.

Nataša Pavlović, direktorka Turističke organizacije Vojvodine, smatra da je gostima iz drugih zemalja neophodno u ovom segmentu ponuditi pre svega emociju, da osete pravu vrednost koju neosporno imaju dvorci i spomenici. Ona je istakla da je cela zemlja puna prelepih dvoraca, a izdvojila je sledeće dvorce – Fantast u Bečeju, Dunđerski u Čelarevu, Kaštel Panonija i Kaštel Ečka.

Kaštel Ečka Printscreen/Youtube

Sagovornici su se složili sa idejom da bi televizija kao najmasovniji i najmoćniji medij mogla da pruži svoj doprinos u promociji turizma ovog dela Srbije, prevashodno Vojvodine, putem mnogih zanimljivih priloga ili TV reportaža. Pavlović je podsetila da su se na tim mestima snimali i domaći filmovi i serije (jedna od upečatljivih serijala je “Sva ta ravnica” i njen nastavak “Jagodići” kao celovit triptih), i da bi bilo idealno kada bi se u tom pravcu i nastavilo. Na taj način su mesta u Vojvodini postala poznata i popularna, iako ne dovoljno razvijena, kakav je slučaj bio sa varošicom Baranda, koja je bila “glavni junak” serije “Vratiće se rode”, a kasnije se u tom mestu snimala i istorijska krimi priča “Senke nad Balkanom”.

Sneška Quaedvlieg Mihajlović, generalni sekretar kulturne organizacije “Europa Nostra”, složila se da bi TV serije doprinele razvoju turizma dvoraca, ali ne samo to, već i promocija preko kulturnih centara, institucija i škola, i naglasila da je ogromna mreža za te alate.

– Bez dobre komunikacije i uključivanje što šire javnosti, nije lako realizovati toliki poduhvat – zaključila je Mihajlović.

Kaštel Ečka Printscreen/Youtube

Smiljana Novičić, savetnik za promociju kulturno-istorijskog nasleđa, puteva kulture i kulturnog turizma rekla je da su svi svesni koliko su danas dvorci zapušteni, a to se i dešava iz razloga što je pitanje svojine prilično nejasno i nedefinisano. Zato se mnogi dvorci i objekti kulturnog bogatstva zemlje danas i ne rekonstruišu, ali se nada da će se sve to promeniti u veoma bliskoj budućnosti, i podvukla da sarađuju sa 120 lokalnih turističkih organizacija, gde su kulturno-istorijski spomenici uvek u ponudi.

Pročitajte još

Na onlajn događaju „Dvorci Srbije – zaštita kulturne baštine“ govorili su i Katrin Fodri, ataše za kulturu Francuske ambasade u Srbiji, Manuel Buar, savetnik za saradnju i kulturu, direktor Francuskog instituta u Srbiji, Jelena Filipović, arhitekta – konzervator viši stručni saradnik, Snežana Cvetković, istoričar umetnosti-muzejski savetnik, Jelena Borović Dimić, viši kustos, (Vrnjačka Banja), prof. dr Hivzo Gološa, istoričar, (Novi Pazar), i mnogi drugi.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike