aktuelno

Kolekcija Damnjanović: Svetionik visoke kulture u moru komercijalizma (FOTO)

07.01.2025

10:02

0

Autor: Redakcija 24sedam

Zbirka sadrži preko 300 radova, uključujući slike, skulpture, crteže, grafike, ali i savremenije medije kao što su fotografije i dokumentaciju akcija i performansa

Kolekcija Damnjanović: Svetionik visoke kulture u moru komercijalizma (FOTO)
Copyright Privatna arhiva

Priča o Kolekciji Damnjanović nije samo priča o umetničkim delima, već i o ljubavi, posvećenosti i viziji o umetnosti sa težištem na delu jednog od najznačajnijih srpskih umetnika Radomira Damnjanovića Damnjana.

Sa preko 300 radova, uključujući slike, skulpture, crteže, grafike, ali i savremenije medije kao što su fotografije i dokumentaciju akcija i performansa, ova zbirka predstavlja presek opusa nekih od najznačajnijih umetnika srpske moderne ali i odredjenog broja stranih autora.

Ipak, Kolekcija Damnjanović je više od obične umetničke zbirke. Ona je svojevrstan muzeološki poduhvat koji se suprotstavlja komercijalizaciji umetnosti, vraćajući fokus na suštinu umetničkog stvaralaštva – direktan dodir između dela i posmatrača.

U ekskluzivnom intervjuu za naš portal, njen osnivač i vlasnik, gospodin Dejan Damnjanović otkriva inspiraciju, izazove i viziju koja stoji iza ove jedinstvene zbirke.

Sa preko 300 dela i pratećom dokumentacijom, Kolekcija predstavlja jedinstveni presek stvaralaštva Radomira Damnjana ali i velikog broja drugih velikih imena srpske i strane umetnosti kao što su na priper Milan Konjović, Marko Čelebonović, Sezar, Viktor Vazareli i drugi. Koji je bio najveći izazov tokom procesa njenog formiranja?

Pored one najprozaičnije ali nimalo nevažne ravni koja se odnosi na finansijski aspekt koji je neophodan za stvaranje nečega što pretenduje da postane ozbiljna zboirka radova, relao bih da je najveći izazov selekcija umetnika, epohe i samih radova. Naime, ukoliko se stvaranju i razvoju zbirke pristupi stihijski, bez jasnog kriterijuma i znanja, rezultat je najčešće haotičan skup dela sa često katastrofalnom oscilacijom u kvalitetu radova ili umetnika. Na žalost, takve „kolekcije u pokušaju“ nisu retka pojava iz razloga što im je nedostajao jasno definisan kriterijum i, rekao bih, strateška orijentacija u pogledu vremena, autora i pravaca koji su predmet interesovanja autora kolekcije. Ukoliko postoji jasno definisana strategija i kriterijum, neophodan element za dobru kolekciju je i znanje u vezi sa autorima i epohom za koju smo zainteresovani. Uz ono što jeste suština sakupljanja umetnilkih dela a to je najličnija reakcija na delo, upravo znanje o materiji predstavlja filter sa čije druge strane izlaze radovi i autori koji čine kvalitetnu i čvrsto postavljenu zbirku.

Kolekcija Damnjanović: Svetionik visoke kulture u moru komercijalizma (FOTO)Privatna arhiva
 

Kolekcija Damnjanović je opisana kao antiteza komercijalizaciji umetnosti. Kako Vi vidite trenutnu poziciju umetnosti u savremenom društvu?

U pogledu svog karaktera i svrhe, Kolekcija Damnjanović jeste bliža funkciji muzeja nego dinamizmu komercijalno orijentisanih galerija ili zbirki radova. Što se pozicije umetnosti u savremenim društvenim okolnostima tiče, plašim se da su njena pozicija i efekat na društvo svedeni na robu. Gotovo da su beznačajni. Danas je preovladjujuća interpretacija umetnosti njen tržišni izraz. Pesimizam konstatacije da umetnost u savremenom kapitalističkom kontekstu ne može postojati van tržišta na žalost jeste tačna. Umetnost kao i sve druge kategorije koje čine savremeno društvo ne mogu pobeći od stiska društveno ekonomske formacije koja već više od dva stoleća sve unutar sebe svodi na simulaciju i simulakrum, da se poslužim terminima Žana Bodrijara. Kapitalizam i njegov politički izraz  - liberalna parlamentarna demokratija korumpiraju sve kategorije društva. Ni umetnost ne može izbeći ovaj smrtonosni zagrljaj ukoliko ne pretenduje na nekakvo hipotetično istupanje iz društvenog okvira. No ovi utopijski i pseudo-utopijski pokušaji, iako romantični, se obično završavaju marginalnim, skvotersko-revolucionarnim i po društvo sasvim nevažnim iskoracima šačice ekscentrika. Čini se da je najmudriji odgovor na  kapitalističko – parlamentarno demokratsko svodjenje svega na simulakrum nešto što je naslutio E. Jinger i šapnuo nam svojim Odmetnikom. Biti formalno unutar hegemonije ali  joj se suprotstavljati iznutra i na nivou suština. Tako da bih u zaključku odgovora na ovo pitanje mogao da kažem da je ozbiljan i suštinski efekat umetnosti na društvo u savremenom deprimirajućem društvenom kontekstu nepostojeći. Iskorak ka umetnosti, ka stvaranju jedne nekomercijalno orijentisanekolekcije je u tom smislu krajnje iracionalan, ličan, po nekima u izvesnom smislu i dekadentan i takav i treba da bude. U krajnjoj liniji definicija pojma „dekadencija“ je stvorena od strane konteksta. A kontekst, ukoliko smo na tragu Odmetnika, treba u potpunosti ignorisati. Ili možda, ovakvim inicijativama koje ostaju izvan banalnog uzročno-posledičnog i utilitarnog okvira, upravo se suprotstaviti kontekstu. Iz šume koja je nevidljiva...

Na koji način Kolekcija Damnjanović može unaprediti današnju savremenu umetničku scenu u Srbiji?

Smatram da svaka vrsta muzeološkog pristupa umetnosti i pružanje zainteresovnima koji prepoznaju visoku kulturu mogućnosti da ostvare kontakt sa referentnim delima i umetnicima, već unapredjuje situaciju. Istovremeno, treba imati na umu da je društveni ambijent sasvim potonuo u banalno. Imperativ nemišljenja, imperativ zabave, imperativ senzualizma i hedonizma, konzumerizam kao (anti)paradigma su preovladjujući. Ukloliko sporadično i tu i tamo i naidjemo na nešto nalik umetnosti, to je mahom pop kultura. Visoka kultura je proterana na periferiju. Ona se šunja kao progonjena zver predgradjima besmislenih metropola jedne umiruće civilizacije. Visoka kultura koja i dalje opstaje je namenjena manjini koja je prepoznaje te u tom pogledu lično nemam ni iluziju a ni aspiracija ka hipotetičnom „menjanju“ konteksta i ka nekom širem društvenom manevru u tom smeru.

Kolekcija Damnjanović: Svetionik visoke kulture u moru komercijalizma (FOTO)Privatna arhiva
 

Pored Radomira Damnjana, u Kolekciji se nalaze i dela drugih umetnika poput Milana Konjovića, Marka Čelebonovića i drugih. Kako su ta dela postala deo zbirke?

Od samog početka, ideja mi je bila zasnivanje zbirke na umetnicima za koje mislim da imaju odredjene sličnosti po, uslovno govoreći, senzibilitetu. Uporišne tačke kolekcije su Radomir Damnjanović Damnjan, Milan Konjović, Marko Čelebonović, Ljubica Cuca Sokić, Goran Djordjević i Gergelj Urkom. Ovi umetnici su zastupljeni sa većim brojem radova u kolekciji. Pored njih, tu su i Ivan Gračner, Jovan Soldatović, Jožef Ač ali i neki referentni strani umetnici kao što su Viktor Vazareli, Ben Votije, Sezar, Antonio Fero, Santo Leonardo i drugi. U budućem bavljenju kolekcijom, nije isključeno proširenje ovog temelja zbirke u pogledu nekih drugih autora. Kada govorimo o malo pre spomenutom senzibilitetu, primer bi se mogao odnositi na specifičan pečat koji su neki umetnici koji su deo zbirke ostvili kao stariji i kroz lični kontakt, na one mladje. U tom smislu sasvim se jasno može locirati uticaj koji je Marko Čelebonović ostavio na mladu Ljubicu Cucu Sokić tokom njenog boravka u Parizu tokom 1930-ih godina tokom koga su se oni družili. Oba umetnika, i Čelebonović i Sokić su bili profesori Radomiru Damnjanoviću na beogradskoj Likovnoj Akademiji tokom 1950-ih godina te se njihov uticaj na Damnjana može jasno opaziti. Sasvim konkretno, veoma je vidljiva sličnost u atmosferi Čelebonovićevih pastela mrtvih priroda sa sličnim motivom kod Cuce Sokić, pa čak i u specifičnoj melanholiji koja se može osetiti i u drugim motivima ove umetnice. Mnogo kasnije, motiv mrtvih priroda sa flašama i skice za ove mrtve prirode, pored dimenzije morandijevske metafizike, u sebi nose sličnu vrstu atmosfere kao kod Čelebonovićevih pastela i „diskretne“ melanholije koja provejava kod Cuce Sokić

Koji su Vaši budući planovi za razvoj Kolekcije? Da li postoji mogućnost saradnje sa muzejima i galerijama u zemlji ili inostranstvu?

Što se razvoja kolekcije tiče, ideja je njeno povećavanje u pogledu nabavke novih radova, kao i organizovanja izložbi koje bi zainteresovanima pružile priliku da vide dela iz zbirke. Izložbe koje smo već organizovali i koje planiramo su u saradnji sa relevantnim institucijama kulture, pre svega muzejima. Primer navedenog je izložba najstarijih crteža Radomira Damnjanovića koju smo nedavno organizovali u Gradskom muzeju u Bečeju. Na ovoj, u muzeološkom pogledu bitnoj izložbi su po prvi put javnosti bili predstavljeni Damnjanovi crteži iz 1950-ih godina. Neki od radova sa ove izložbe su nastali pre Damnjanovih studija, najveći broj tokom, a izvestan broj nakon završene akademije. U planu je izložba pastela – skica za mrtve prirode sa flašama koje je Radomir Damnjanović radio tokom 1980-ih godina u Centru za grafiku u Beogradu. Izložba se planira za septembar 2025. Pored ovoga, nedavno je u Milanu osnovan Arhiv Radomira Damnjanovića Damnjana a ja imam funkciju člana upravnog odbora ovog arhiva, pored nekih bitnih imena kao što su Federiko Bjanki, profesor Jerko Denegri i Đino Di Mađo.

Šta je bila najvažnija lekcija koju ste naučili tokom rada na Kolekciji Damnjanović?

To je dvosmeran proces. Do zaključaka se dolazi tokom procesa razvoja zbirke a istovremeno se neki naši raniji zaključci primenjuju u procesu rada na kolekciji. Rekao bih da je moj osnovni zaključak da je visoka kultura rezervisana za malu populaciju a upravo to nam sugeriše demarkacionu liniju izmedju elite i plebsa. Nikako tu demarkaciju ne definiše finansijski status, nikako društveni položaj u savremenom i besmislenom liberalnom i kapitalističkom društvu jer se to odnosi na pojam klase a ne na stalež. Arhaični pojam stalež počiva na afinitetima naših duša a ne na veštini u obezbedjivanju banalnih lukrativnih ciljeva. Visoka kultura je u banalizovanom društvu i banalnom vremenu gorivo autentične elite. A ovakve zbirke su svetionici za one koji ipak uspevaju da vide svetlost u magli.

Bonus video:

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike