24sedam u olupini Bigza: Fotografije koje ćete videti prvi i poslednji put

18.05.2021

18:45 >> 09:32

0

Nekada mesto na kojem su stvarali umetnici, predstavnici alternativne scene Beograda, danas napušteni hodnici koje čeka neka druga budućnost.

24sedam u olupini Bigza: Fotografije koje ćete videti prvi i poslednji put
24sedam/ Goran Sivački - Copyright 24sedam/ Goran Sivački

Zgrada BIGZ-a, jedan od arhitektonskih simbola Beograda i višedecenijski dom štamparije čiji je amblem u Jugoslaviji bio sinonim za knjigu – u poslednjih petnaestak godina bila je i neformalni centar alternativne kulture, gde su umetnici iz najrazličitijih branši, ali i brojna kulturna i sportska udruženja mogla da iznajme prostor. Danas je zgrada zatvorena i spremna za renoviranje, nakon prodaje firmi Marera Real Estate Partners, a njenim praznim hodnicima prošetao je fotograf našeg portala, član SANU, Goran Sivački i zabeležio obrise onog BIGZ-a koji će ostati samo u sećanju mnogih umetnika i kreativnih radnika.

24sedam/ Goran Sivački

Jedinstveni spomenik moderne arhitekture, koji je proglašen za kulturno dobro, bio je proteklih deceniju i po kuća mnogim kreativcima i sportistima – od slikara, filmadžija i ikonopisaca, preko muzičara, do mačevalaca i penjača.

Čuvene žurke i noći na tim spratovima su obeležili čitave generacije, pre svega zbog specifične energije koja izlazila iz svake napukle pore na zidovima koji su bili prekriveni grafitima, a još od zlatnog vremena Studentskog kulturnog centra, osamdesetih godina prošlog veka, Beograd nije imao tako uticajnu kreativnu tačku, u kojoj su se preplitala različita umetnička interesovanja.

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

Goran Sivački prošetao je ovim mestom možda i poslednji put pre nego dobije neke druge obrise, pre nego što nestanu posteri sa zidova, budu zamenjeni polomljeni prozori, zidovi budu okrečeni…

– Fotografije pred vama svedočanstvo su vremena koje prolazi, nama pred očima. Objektiv aparata uspeo je da uhvati tragove nekadašnje alternativne scene. Šest sati šetnje kroz napuštene hodnike nekadašnjih umetničkih ateljea, fijuk vetra kroz polomljene prozore, i svetlo koje je sada potpuno drugačije nego pre, “poklon” su za svakog fotografa. Uhvatiti trenutak koji svedoči o vremenu kojeg više nema, a tu je, pored nas… – priča Sivački.

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

Kaže, dok prolazi hodnicima, naviru sećanja.

– Tu su neki ljudi zujali do skoro, prethodnih 20 godina. Kao da smo juče sedeli na terasi Janko koji je imao foto-studio i ja, osmišljavajući nove projekte dok se pogled pruža preko reke ka Novom Beogradu. Na podu je pozadina za fotografisanje. Koliko je dobrih fotografija tu nastalo. Nekako je ovo mesto davalo inspiraciju umetnicima – prenosi utiske Sivački.

Dodaje da je sada ovo mesto hladno, napušteno…

– Kada prođete kroz otvor, gde su nekada stajala vrata, a dočeka vas usamljena stolica nasred napuštene kancelarije. Stari, pokvareni frižider koji svedoči da je nekada neko tu provodio puno vremena. Posteri na zidu kao svedočanstvo jednog vremena koje se neće vratiti, a tokom kojeg smo odrastali. Polomljene ploče, srča svuda na podu od razbijenih prozora. Svuda okolo tragovi da je tu nekada bilo veoma živo.

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

Tu, levo je bio muzički studio u kojem su snimali neki alternativni klinci puni snova da će biti velike zvezde. Neki su to i postali. Neki su nastavili da sanjaju.

– Svetlo me je očaralo. Ranije je ovaj prostor bio veoma mračan, sada kroz polomljena stakla na prozorskim oknima i otvorima za vrata, kojih više nema, ulaze zraci koji ovom mestu daju posebnu atmosferu. Počinje renoviranje ovog mesta i ovo je verovatno jedna od poslednjih šetnji zgradom da može da se oseti atmosfera vremena kojeg više nema – kaže Sivački.

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

Dodaje da bi voleo da izložbom fotografija iz ove šetnje napuštenom zgradom Bigz-a napravi omaž mestu koje je poslednjih godina bilo utočište alternativne scene.

– Voleo bih da se u gradu nađe neko novo mesto na kojem će odrastati i stvarati neki novi alternativni klinci – zaključuje Sivački.

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

Istorija BIGZ-a

Nakon što je vreme Velikog rata i velikog pokolja na Balkanu prošlo i Srbija, odnosno Jugoslavija, uronila u vreme mira i stagnacije, javila se potreba za većim angažovanjem po pitanju obrazovanja. Za potrebe državne štamparije u periodu između 1934. i 1941. godine u obliku ćiriličnog slova P, nalik na štamparsku mašinu projektovana je zgrada BIGZ-a.  Glavni projektant je bio Dragiša Brašovan, jedan od popularnijih arhitekata toga doba.

Ideja o osnivanju štamparije u Beogradu pojavila se još početkom 19. veka, kada je Srbija dobila autonomiju od Osmanskog carstva, a sa njom i dozvolu da sama štampa knjige i obrazuje stanovništvo. Štamparske prese, kupljene u Rusiji po nalogu kneza Miloša Obranovića, dopremljene su u Beogradu 1831. godine, a ubrzo je osnovana Državna štamparija.

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

Izgradnja BIGZ-a počela je 1934. godine, a završena je usred Drugog svetskog rata 1941. Državna štamparija je posle rata, 1946. godine, dobila novi naziv – Jugoštampa.

Na inicijativu Moše Pijade, sredinom pedesetih su objedinjena četiri štamparska preduzeća koja su postojala u Beogradu i osnovan je Beogradski grafički zavod, koji je 1970. postao Beogradski grafičko-izdavački zavod (BIGZ).

Izdavali su udžbenike, časopise i knjige, a pristupačna izdanja iz edicije “Džepna knjiga” postala su jedan od sinonima za beletristiku u ondašnjoj Jugoslaviji. Džepne knjige čitale su se u vozovima umesto “skrolovanja” današnjih pametnih telefona, za mašinama je radilo više hiljada ljudi, hartija je još bila nezamenljiva u kućama, čekaonicama, školama…

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

U BIGZ-u, ili, kako su ga nekadašnji Beograđanji zvali, “begezeu”, bile su i redakcije nekad popularnih časopisa, svojevrsnih institucija domaćeg žurnalizma kao što su “Duga” i “Galaksija”…

Zbog svoje autentičnosti, nekoliko puta zgrada BIGZ-a poslužila je i kao scenografija za snimanje filmova. Naime, u ovoj zgradi snimljen je “Dvojnik” iz 1963. BIGZ se pojavljuje i u filmu “Profesionalac” u kome glavnu uloge tumače Bora Todorović i Branislav Lečić.

Film je rađen po istoimenoj predstavi Dušana Kovačevića, ali je adaptiran savremenijem vremenu i kontekstu devedesetih, pa se zgrada kao razorena tvorevina potpuno uklopila da dočara ambijent tog doba.

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

24sedam/ Goran Sivački

Nekada mesto na kojem su stvarali umetnici, predstavnici alternativne scene Beograda, danas napušteni hodnici koje čeka neka druga budućnost.

Pročitajte još

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike