Monografija o jednoj veličanstvenoj palati: Već sto godina krasi Beograd (FOTO)
Ovo kapitalno delo donosi, pored teksta, brojne fotografije, dokumente i arhitektonske nacrte zgrade akademije
Autor Milan Prosen napisao je iscrpnu studiju o palati Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), izjavio je urednik izdanja Nebojša Lalić. Generalni sekretar SANU Lalić je na konferenciji za novinare istakao da je monografija "Palata Srpske akademije nauke i umetnosti" pripremljena povodom obeležavanja 100 godina postojanja zgrade akademije (1924-2024).
Tanjug/Vladimir Šporčić
Centralna uloga na beogradskom šetalištu
Prosenova knjiga, koju je SANU objavila 2024. godine, donosi, pored teksta, brojne fotografije, dokumente i arhitektonske nacrte zgrade akademije. Lalić je podsetio da je zdanje SANU podignuto po zamisli arhitekata i članova Srpske kraljevske akademije Andre Stevanovića i Dragutina Đorđevića, sa namenom da bude banka, odnosno administrativna zgrada. Posle Drugog svetskog rata zgrada je preuređena u sedište SANU prema projektu arhitekte Grigorija Samojlova, a Lalić je istakao da je od tada "palata imala centralnu ulogu na beogradskom šetalištu i jedan je od stožera društvenog života prestonice".
Profimedia
Ocenivši da je akademija poslednjih godina "prerasla u jednu od najvećih izdavačkih kuča sa specifičnim profilom izdanja", Lalić je dodao da je tokom 2024. bilo 52 izdanja, od čega osam monografija, deset kataloga i drugog, sa više od 280 autora.
Aktivnosti u narednom periodu
Lalić je naveo da će SANU do kraja avgusta imati veliki broj aktivnosti, poput naučnih skupova, predavanja, tribina Biblioteke SANU, izložbi i koncerata. Između ostalog, 28. maja u SANU će biti svečano uručenje nagrada iz fonda Zadužbine Branka Ćopića, Nebojši Jevriću za zbirku kratkih priča "Mrtvi dim" i Nikoli Vujčiću za zbirku pesama "Pune su mi oči daljine". Nagrađeni su i Milan Mihajlović i Nenad Radenković za zbirku pesama "Zamahni sveti".
Tanjug/Vladimir Šporčić
Lalić je najavio i da će 9. juna biti održan komemorativni skup "Sećanje na akademika Ljubomira Simovića" (1935-2025), opisavši ga kao "jednog od naših najpoznaijih književnika".
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari