"Dovedite one koji bi inače rekli - ma šta ću ja tamo": Otvorena izložba “Aktivitet: 100 godina nadrealizma” (FOTO)
21.10.2024 | 15:15
Postavka je pripremana pune dve godine
Velika izložba “Aktivitet: 100 godina nadrealizma”, kojom se obeležava stogodišnjica nadrealizma u Srbiji i svetu, otvorena je u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu 19. oktobra i trajaće do 25. februara 2025. godine.
Ova izložba deo je šireg istoimenog projekta u kome uz MSU učestvuju Muzej primenjene umetnosti i Institut za književnost i umetnost, a održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije.
Sveža kritička vizija
Marijana Kolarić, direktorka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, na otvaranju je rekla:
- Izložbom Aktivitet: 100 godina nadrealizma koja je danas pred vama, želeli smo da repozicionirimo nadrealizam ne kao kanonski, monolitni pokret sa zvaničnom grupom i jednim vođom, već kao nešto dinamično, što je omogućilo umetnicima u našoj sredini da zamisle poziciju izvan svoje umetničke, kulturne, društvene ili političke situacije.
Isticanjem termina Aktivitet, izložba teži da ponudi našim posetiocima svežu, kritičku viziju, kao i da postavi kurs ka sveobuhvatnijem razumevanju trajnog značaja pokreta koji u vizuelnim umetnostima ali i mnogim drugim umetničkim praksama danas ima svojh savremenih odjeka.
Kako izlagati nadrealizam?
Aleksandra Mirčić, jedna od kustoskinja izložbe, u svom uvodnom obraćanju je istakla:
- Bilo je zanimljivo i nadrealistički raditi ovakvu izložbu. Nadrealisti su nam napravili komplikovan posao, i zato smo pre izložbe ponavljali pitanje – kako izlagati nadrealizam.
Na izložbi smo radili pune dve godine sa našim kolegama iz drugih institucija i sa saradnicima, na čelu sa Sanjom Bahun koja nas je vodila kroz ovo nadrealističko putovanje.
Od samog početka smo pokušali da i kroz naš rad, a i kroz samu izložbu, dosegnemo način rada nadrealista – kako su oni između sebe komunicirali, stvarali, i formirali sve što možemo videti na izložbi.”
Autorka koncepta i idejnog rešenja izložbe, prof. dr Sanja Bahun sa Univerziteta u Eseksu u Velikoj Britaniji, prisutnima se obratila rečima:
- Sada, kada ulazite u ovu izložbu, zamolila bih vas da joj priđete aktivno. Da joj priđete kao to što jeste – aktivitet. Da se angažujete, dođete do umetničkog dela i ako vas zaziva na interakciju, dodajte, radite, sarađujte, stvarajte to umetničko delo s nama. Ovaj poziv se naročito odnosi na one koji možda nisu obično eksponirani umetnosti. Koji možda još ne znaju umetnost i nisu otkrili nadrealizam. Proširite glas, i dovedite one koji bi inače rekli – ma šta ću ja tamo. Posebno se angažujte kao naši kostvaraoci na ovoj izložbi, kako bismo proširili glas do onih koji su marginalizovani u društvu. Želimo da ih sve pozovemo i uvedemo u aktivitet”.
Sto godina od “Prvog manifesta nadrealizma”
Uz Sanju Bahun, kustoskinje izložbe iz Muzeja savremene umetnosti su Aleksandra Mirčić, Una Popović i Žaklina Ratković.
Izložba “Aktivitet: 100 godina nadrealizma“ obeležava stogodišnjicu nadrealizma u Srbiji i svetu - sto godina od “Prvog manifesta nadrealizma” André Bretona i sto godina od prvih publikacija i aktivnosti Beogradskog nadrealističkog kruga u jesen 1924. Izložba predstavlja našoj i međunarodnoj javnosti bogatstvo produkcije našeg nadrealizma i njegovu simultanu aktivnost i saodnošenje sa drugim globalnim nadrealizmima, te njegov značaj za regionalnu dvadesetovekovnu i savremenu umetnost i relevantnost za nove publike.
Izložba takođe ima cilj da predstavi, na najkompletniji način do sada, skoro celu produkciju nadrealističkog kruga u različitim medijima, te odabranih dela iz tzv. “dugog života nadrealizma” (dela stvaraoca beogradskog nadrealističkog kruga nastala nakon perioda kolektivne akcije ili dela umetnika koja su nastala pod jakim uticajem ili u saodnošenju sa nadrealizmom) i mali broj, strogo izabranih, savremenih odgovore na našu nadrealističku produkciju.
Doprinos svetskoj avangardnoj baštini
Konceptualni okvir izložbe predstavlja ideja „aktiviteta“, koja je ujedno i ključni konceptualni doprinos našeg nadrealizma svetskoj avangardnoj baštini.
Ovaj koncept, kojoj su naši nadrealisti posvetili mnoge stranice i dela u kolekciji Muzeja savremene umetnosti, podrazumeva tri odrednice. Prva je da su umetnička dela “aktiviteti” koji nastaju kroz interakciju nesvesnog i realnosti, te da umetnička dela žive isključivo kroz aktivnu interakciju između umetničkog objekta, njegovog stvaraoca i njegovog primaoca; stoga sama dela i način njihovog predstavljanja publici moraju biti orijentisani ka interakciji.
Druga odrednica je da je ta kreativna interakcija uvek transformativna, te da su periodične nove aktivacije umetničkih dela neophodne za svako društvo i svet u celini, a kustosi moraju inovirati i pronalaziti metode interakcije koji odgovaraju novim publikama. Konačno, treća odrednica podrazumeva da stvaraoci i primaoci umetničkih dela trebaju da dolaze iz najšireg društvenog preseka i da društvo ima posebnu odgovornost da uključi u aktiviranje umetničkih dela one koji su ređe eksponirani umetnosti, kao što su deca, seniori, osobe sa invaliditetom.
„Aktiviteti“ koje su naši nadrealisti upražnjavali, i čija međunarodna vidljivost ubrzano raste, sadrže individualne i grupne prakse u veoma širokom opsegu medija, umetničkih formi i tipova diskursa: slike, kolaži, objekti dobiveni metodom paranoiačke simulacije, instalacije, grupne proklamacije i participativne društvene akcije, intervencije, fotografije i fotogrami, filozofski traktati i dečija književnost, multimedijalne pesme-slike, antiromani, fanzini, časopisi, ankete, cadavre exquis, polemike i mnogi drugi iskazi i objekti.
Najobimnija kolekcija nadrealista
Muzej savremene umetnosti ima najopsežniju kolekciju dela naših nadrealista i dokumentacije njihovih aktivnosti u različitim formama i medijima, i predstavlja regionalni centar za dokumentaciju i naučni rad na ovu temu.
Predstavljanje ovog korpusa će biti značajno obogaćeno kroz saradnju i razmenu sa Muzejom primenjene umetnosti gde se nalazi najveći deo fotografskog legata naših nadrealista i gde će simultano biti otvorena izložba pod istim krovnim konceptom. S obzirom na multimedijalnu prirodu i posebno blisko saodnošenje pisane reči i vizuelnog artefakata u produkciji naših nadrealista, Institut za književnost i umetnost je prirodni saradnik na projektu, koji će voditi elemente reprinta i naučnog skupa, pod istim krovnim konceptom.
Tematske celine izložbe u MSU su: Uvodna sekcija i Estetika publicistike; Nadstvarnost: nesvesno i javno; San i snevanje; Igra; Pedagogija nadrealizma; Poetika multimedije: tekst, slika, zvuk i pokret nadrealizma; Kinoimaginacija; Zidovi; Revolucija, dekolonizacija, pokret nesvrstanih; La vie mobile: putovanja, međunarodna saradnja i razmena, prevođenje nadrealizma; Kako izlagati nadrealizam.
Bonus video: