Radovan Beli Marković: Pisac koji je podigao književni spomenik Lajkovcu i Kolubari

20.01.2022

10:20

0

Na pitanje koja knjiga mu je najsupešnija, književnik je govorio da su i promašaji pogoci van mete

Radovan Beli Marković: Pisac koji je podigao književni spomenik Lajkovcu i Kolubari
Copyright Printscreen/RTS

"Najpoznatiji Lajkovčanin, kojeg su sugrađani jednostavno zvali Književnik, u svojim delima ovekovečio je rodne Ćelije, Lajkovac, reku Kolubaru i “belo” Valjevo, pripovedajući jedinstvenim jezikom. Prvi je dobitnik Povelje za životno delo opštine Lajkovac, koja mu je uručena 16. septembra prošle godine, na Dan varošice", saopštila je danas Opština Lajkovac povodom smrti književnika Radovana Belog Markovića.

Poznati srpski književnik prošle godine obeležio je 50 godina svog rada kada je i objavljen njegov poslednji roman "Stojna vetrenjača".

Printscreen / Youtube
 

Marković je za mesto promocije izabrao stari gvozdeni most na Kolubari u rodnim Ćelijama.

- Ovo je jedan simboličan događaj. Simboličan za mene zato što sam se pre više od 50 godina našao na sred mosta u nameri da krenem na drugu obalu. I nisam baš stigao na tu drugu obalu, pa ni sada, kada sam posle 50 i više godina pokušao da obnovim taj krug. Tako da, od svega, jedan krug se ipak zatvorio - izjavio je tada Radovan Beli Marković.

O stilu njegovog pisanja možda najbolje možemo da saznamo iz reči književnika Danila Nikolića koji kaže da njegova dela nisu laka za čitaoca početnika.

- Radovan Beli Marković piše jezikom naših starih stanovnika, tonom naših starih srpskih kalendara, monaških zapisa, čak spomenara, a ponekad, kad mu to treba, vrlo vešto imitira suvu leksiku kompjuterskih piskarala. Složili smo se da Radovan Beli Marković nije lak za čitaoca početnika, kod njega je sve kao u engleskom jeziku. Jedno piše, drugo se čita, treće znači. A uvek je to puno nekog dubokog smisla, tako da je iskustvo sa njegovim čitanjem slično iskustvu sa kursa englskog jezika, pa kada se gradivo savlada, onda se vidi da ono ''biti ili ne biti'' naših pisaca zvuči mlako u odnosu na Radovanovo gorko i oporo ''to be or not to be'' – izavio je Nikolić, povodom 30 godina od književnog rada, Radovana Belog Markovića.

Književnik se družio sa Dobricom Ćosićem ali je inspiraciju  nalazio i u delima drugih naših starih pisaca kao u knjizi "Limunacija u ćelijama”.

YouTube/ Sputnjik Srbija
 

„Polazeći od pripovetke Stevana Sremca, Radovan Beli Marković je ispričao modernu priču u kojoj su junaci uzeti i sa ovog i sa onog sveta. To je čudesna jezička tvorevina u kojoj se prepliću pesničko i pripovedačko pokazujući da je ovaj pisac jedan od najvećih majstora pripovedanja danas“, piše u pogovoru ove knjige.

-U srpskoj književnosti ne postoji pisac koji je sistematičnije ispevao dugu i složenu poemu - specifični hvalospev prostoru koji se može označiti kao njegov zavičaj, a to je čitavo kolubarsko područje kome je u svojim delima podigao visoki književni spomenik. Kada čitate Radovanove priče i romane imate utisak da se krećete kroz prostor koji beleže istorija i geografija, a kada zađete u njegove knjige vi vidite da je napravio svoj svet u kome se jedino on suvereno kreće...

Radovan Beli Marković još jednom diže dostojanstvo književnosti i hoće da pokaže da je njena uloga u ljudskom životu veoma visoka i važna, bez obzira na to što živimo u jednom dobu koje nam nameće jedan osiroteli duhovni pejzaž, u kojem i svi mi treba da se osetimo kao sirotinja. Svoju književnost i nas iznova hoće da vrati raskoši, obilju i jednoj vrsti duhovnog plemstva. Na tome srpska kultura treba da mu bude zahvalna, u ovom trenutku i u godinama koje dolaze"- izjavio je Radivoje Mikić, dugogodišnji poznavalac dela Markovića.

Radovan Beli Marković je i dobitnik Povelje Matice Srpske za 2020. za negovanje srpskog književnog jezika i njegovih izražajnih mogućnosti

Kopija prvog “Matičnog kruga” Promo/Matica srpska
 

Jedna od njegovih prepoznatljivih knjiga je i “Lajkovačka pruga”  koja je istovremeno i priča o jednoj pruzi, ali i priča o jednom gradu i njegovim žiteljima potopljenim u dosadu "uveličanih srazmera", u istoj onoj meri u kojoj je posredi i priča o piscu i njegovoj neveseloj sudbini u mraku istorije i ružne svakodnevice.

- Odlični skupe, pisac ne može da živi u provinciji, a ako baš ne može da živi u centru sveta, onda je za pisca najbolje da se skloni u neku od najudaljenijih gubernija svoje duše. Pravom piscu ionako je svejedno gde će ga postavljati... Male varoši približuju ljude od kojih valja biti daleko, a veliki gradovi broj takvih ljudi podržavaju. Radeći na sopstvenom slučaju, živim i umirem u Lajkovcu, u varoši sasvim maloj, čije sam baštenske bedeme i kule sam sazidao, a pozlatio ih nisam...

Pisac i mala varoš se izmiruju samo posle piščeve smrti. Jadan je onaj pisac kojeg u rodnom mestu nisu išamarisali ili makar ismejali. Pošto, pisac, ako je pravi, laže pošteno i pobožno, sledeći u tome Svetog Avgustina prezrelu misao. Prednost velikih gradova nad malim varošima je u tome što se u velikm gradovima pisac od sitnih poroka ne može baviti krupnim porocima. U jednom od svojih književnih života uverio sam se da je vezirov slon stvarao istu pometnju u Knez Mihailovoj u Beogradu i u Lajkovcu, u glavnoj ulici. Jedino ako u metežnom ovom dobu lajkovački atar postane kneževina, a Lajkovac kneževine prestonica, ja se iz Lajkovca moram odselitsja!- govorio je Beli Marković, na skupu posvećenom njemu u Lajkovcu, povodom 30 godina književnog rada.

YouTube/ Sputnjik Srbija
 

A kakva je vizija  Radovana Belog Markovića bila, komična ili tragična?

- Kad je reč o viziji života u prozi Radovana Belog Markovića, može se reći da je ona tragička po svojoj prirodi, a vrlo često komična po intonaciji samog pripovedanja, odnosno po načinu pripovedne realizacije određene tematike. Otuda i taj utisak suštinske ambivalentnosti slike sveta u njegovim delima. A na toj ambivalentnosti se i zasniva moderna kultura. Radovan Beli Marković se oglašava iz samog središta te ambivalentnosti- zaključuje književni kritičar Radivoje Mikić.

Književnik će biti sahranjen u subotu 22. januara u 13 časova na Novom groblju u Lajkovcu, za kada je zakazano i opelo.

Prethodno, u 11 časova, u sali bioskopa lajkovačkog Kulturnog centra "Hadži Ruvim" biće organizovana komemoracija

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike