Srpska naučnica u svetskom vrhu! Profesorka Jelena među dva odsto najcitiranijih istraživača na svetu

14.03.2021

07:00 >> 10:42

0

Autor: R.M.

Čak 64 srpska profesora i naučnika dospelo na listu nacitiranijih istraživača na svetu, prema listi Univerziteta Stanford

Srpska naučnica u svetskom vrhu! Profesorka Jelena među dva odsto najcitiranijih istraživača na svetu
Copyright Privatna arhiva/Pixabay

Univerzitet Stanford uradio je dve vrste rangiranja najcitiranijih naučnika u svetu. Prva je lista citiranosti radova tokom celokupne karijere naučnika, gde se nalazi 50 naših ljudi, a druga je lista citiranosti tokom 2019. godine gde imamo čak 64 istraživača.

Jedna od njih je i redovna profesorka Farmaceutskog fakulteta dr sc. Jelena Kotur-Stevuljević, koja predaje na Katedri za medicinsku biohemiju. Ona se našla među 161.000 naučnika, što je dva odsto od oko osam miliona onih koji su ušli u proračun.

Privatna arhiva

Malo novca se ulaže u nauku

Profesorka Jelena kaže da se iz spiskova najcitiranijih naučnika može videti koliko malo novca se ulaže u našu nauku.

– Uočava se disproporcija u zastupljenosti naučnika na ovoj listi koja ne bi mogla da se pripiše samo razlici u broju stanovnika. Ako, na primer, SAD ima 46 puta više stanovnika od Srbije onda procenjeni broj naučnika na ovoj listi iz Srbije ne bi smeo da bude manji od 1.300, prema grubom proračunu. Mislim da je ovde očigledan razlog disproporcije koja se uočava kod svih država bivše Jugoslavije nedostatak novca koji se ulaže u nauku. Poznato je da bi se jedan rad objavio u časopisu sa visokim impakt faktorom na primer “Nature” ili “Lancet”, dva vodeća časopisa za prirodne i medicinske nauke, potrebno je da se u eksperimente uloži 30 do 40 hiljada evra. A fond za materijalna sredstva jednog prosečnog projekta u Srbiji iznosi oko oko 12.000 evra za tim od 15 do 20 istraživača. Objavljivanje radova u časopisima sa visokim impakt faktorima omogućava visoku citiranost i tako dolazimo do potvrde stare srpske poslovice: “Koliko para – toliko i muzike”, koja pokazuje svoj univezalni smisao i u oblasti nauke – kaže profesorka Jelena.

Privatna arhiva

– Tokom svoje 25 godina duge karijere u nauci objavila sam 141 naučni rad a oni su citirani 1.611 puta, odnosno 1.284 bez autocitata svih koautora. S obzirom na to da je ovakvo pozicioniranje na jednoj svetskoj listi “najuticajnijih” naučnika po proceni citiranosti bilo prilično neočekivano, pokušala sam što sama, što u razgovoru sa kolegama sa Katedre za medicinsku biohemiju, koji su ujedno i moji najbliži saradnici i bez kojih prvenstveno ovo ne bi bilo moguće, da nađem neko racionalno tumačenje. Ovako relativno veliki broj radova za naše uslove je plod saradnje sa velikim brojem kolega prvo sa matične Katedre, zatim sa kolegama sa drugih katedri Farmaceutskog fakulteta, kao i saradnje sa kolegama sa Medicinskog fakulteta i internacionalne saradnje – kaže profesorka Kotur-Stevuljević za “24sedam”.

– Drugi razlog mogu biti istraživanja posvećena proučavanju fenomena oksidativnog stresa čiji nivo određujemo u krvi pacijenata sa različitim bolestima tokom svih ovih godina. Značaj i rasprostranjenost dominantne vrste bolesti koju proučavamo sa biohemijskog aspekta: kardiovaskularne bolesti, odnosno ateroskleroze – objašnjava ona.

Profesorka kaže da je ovo priznanje pokazatelj da se rezultat u svetskim razmerama može postići radom, posvećenošću, saradnjom i timskim duhom.

– Prisustvo na ovoj listi ukazuje da smo kao tim sa Farmaceutskog fakulteta bili na dobrom putu, iako on nije uvek bio prav, niti “posut ružama”. Potvrđuje istraživačku devizu da “nećemo propasti dok imamo makar i jednu hemikaliju u frižideru sa kojom možemo da izvodimo eksperimente” – ovo je rečenica koju često ponavljam mlađim kolegama a čula sam je od našeg cenjenog kolege sa Biološkog fakulteta. Podstiče me na razmišljanje šta bi bilo kada bismo imali više sredstava za istraživanja, bolju, moderniju opremu? Šta bi bilo da smo 2010. godine dobili svu potrebnu opremu koja nam je bila odobrena u okviru projekta, a nikada nije stigla u našu laboratoriju? Šta bi bilo da smo dobili neko dodatno finansiranje za postignute rezultate tokom tri perioda trajanja naučnih projekata od 2000. godine? Da smo moje kolege i ja mogli više da putujemo, da se usavršavamo na stranim univerzitetima i u stranim laboratorijama, da li bi rezultat bio bolji, ubedljiviji sa više naših imena? – pita se profesorka Jelena.

Ipak, ovo priznanje je veliki podstrek da nastavi dalje.

– Najvažnije je ipak da ovo priznanje znači da treba nastaviti dalje, podstičući mlađe saradnike da traže nove načine da ostvaruju svoje ideje, ali opet sa nadom da će se u našem društvu popraviti položaj naučnika, da će se stvoriti bolja atmosfera za rad i da će ulaganje u nauku i prosvetu biti značajnije – kaže profesorka Jelena.

Iako je ostvarila sjajan naučni rezultat, ona ne planira da stane. Već je sa svojim timom konkurisala kod Fonda za nauku i predložila projekat u vezi sa gojaznošću.vatna arhiva

– Dok čekamo rezultate konkursa, radimo upravo na toj temi. Ako i ne dobijemo finansiranje za taj projekat planirana istraživanja ćemo sprovesti, a njihov obim i dubina će zavisiti od količine novca kojim budemo raspolagali u narednom periodu. Bez obzira na prepreke, povremenu prezasićenost i osećanje uzaludnosti zbog “tapkanja u mestu” i dalje ću sa nestrpljenjem očekivati svaki novi rezultat i ono slučajno “srećno” otkriće za kojim svi tragamo i kome se nadamo – zaključila je profesorka.

 

Ogroman broj naučnih radova i ispitivanja

Profesorka Jelena Kotur-Stevuljević učestvovala je u mnogobrojnim ispitivanjima u vezi sa aterosklerozom, koje je finansiralo Ministarstvo prosvete, ali i međunarodnim projektima. Bila je i rukovodilac više bilateralnih projekata sa Farmaceutskim fakultetom u Ljubljani i Podgorici. U okviru naučnog usavršavanja boravila je i u Nacionalnom centru za naučna istraživanja “Demokritos” u Atini.

Privatna arhiva- Centralna tema mojih istraživanja je razvoj analitike za kvantifikaciju oksidativnog stresa u biološkim tečnostima. U okviru Laboratorije za medicinsko-biohemijske analize Farmaceutskog fakulteta u Beogradu zadužena sam za sektor za određivanje parametara redoks statusa (prooksidansi, produkti njihovog delovanja i antioksidansi) u telesnim tečnostima i tkivima. U okviru tog sektora razvijena je i platforma za testiranje antioksidativnog ili prooksidativnog kapaciteta različitih novosintetisanih supstanci u biološkom materijalu (serumu) – rekla je ona.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike