Mesec velikih slava i Gospojinskog posta: Ovo su najvažniji praznici u avgustu
Od prvih dana avgusta pa sve do njegovog kraja, širom Srbije čuvaju se vekovni običaji koji okupljaju porodice, vernike i čitava mesta
Avgust je jedan od najznačajnijih meseci u crkvenom kalendaru Srpske pravoslavne crkve. Tokom ovog perioda vernici obeležavaju neke od najvećih praznika, slave i zavetine, a širom Srbije organizuju se litije, vašari, sabori i porodična okupljanja. Mesec počinje Ilindanom, a završava se Velikom Gospojinom, dok se između ova dva velika praznika nižu Blaga Marija, Sveti Pantelejmon, Preobraženje Gospodnje i početak Bogorodičinog posta.
Prvi veliki praznik je Sveti prorok Ilija – Ilindan, koji se obeležava danas, 2. avgusta. Reč je o jednoj od najčešćih krsnih slava u Srbiji, ali i o prazniku koji veliki broj sela proslavlja kao svoju zavetinu. U narodu se Sveti Ilija smatra zaštitnikom od nepogoda, gromova i oluja, zbog čega se ubraja među takozvane "ognjene svece". U mnogim mestima tog dana održavaju se litije, crkveni sabori i tradicionalni vašari.
Samo dva dana kasnije, 4. avgusta, obeležava se Blaga Marija, praznik posvećen Svetoj Mariji Magdalini. Ovaj dan mnoge porodice slave kao krsnu slavu, dok se u brojnim mestima organizuju seoske slave i narodni sabori. Prema narodnom običaju, na Blagu Mariju izbegavaju se teški fizički poslovi, a vernici se mole za zdravlje, mir i blagostanje porodice.
Među najvećim avgustovskim praznicima nalazi se i Sveti velikomučenik Pantelejmon, koji se proslavlja 9. avgusta. Kao zaštitnik lekara i bolesnih, jedan je od najpoštovanijih svetitelja u srpskom narodu. Brojne crkve i manastiri posvećeni su upravo njemu, pa se tog dana širom Srbije organizuju hramovne slave, litije i sabori, dok mu se vernici tradicionalno mole za zdravlje i isceljenje.
Od 14. avgusta počinje Bogorodičin (Gospojinski) post, jedan od četiri velika višednevna posta u pravoslavlju, koji traje do Velike Gospojine. Za vernike predstavlja vreme pojačane molitve, uzdržanja i pripreme za jedan od najvećih bogorodičnih praznika.
Jedan od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika, Preobraženje Gospodnje, obeležava se 19. avgusta. U narodu je poznato verovanje da se tog dana "preobražava" cela priroda, pa se kaže da voda postaje hladnija, a leto polako ustupa mesto jeseni. U mnogim hramovima osvećuju se grožđe i drugo voće, dok brojne opštine i sela upravo Preobraženje obeležavaju kao svoju zavetinu.
Vrhunac avgustovskih praznika predstavlja Velika Gospojina, koja se proslavlja 28. avgusta. Ovaj veliki praznik posvećen Uspenju Presvete Bogorodice jedna je od najčešćih krsnih slava u Srbiji i datum kada se širom zemlje održava veliki broj zavetina, vašara i narodnih sabora. Istovremeno, Velika Gospojina označava i završetak Bogorodičinog posta, zbog čega predstavlja jedan od najradosnijih dana u crkvenoj godini.
Prete li Srbiji požari? Toplotni talas gazi sve pred sobom, evo šta kažu nadležni!
AP Photo/Caroline Blumberg
Tokom avgusta gotovo da nema kraja Srbije u kojem se ne održava neka seoska slava ili zavetina. Tradicionalno ih prate litije, bogosluženja, kulturno-umetnički programi, sportska takmičenja i vašari, zbog čega ovaj mesec predstavlja jedan od najbogatijih perioda godine kada je reč o očuvanju narodnih običaja i verske tradicije.
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari