Zdravstveni problem broj 1 u Srbiji: Bolesti srca godišnje odnesu preko 50.000 života, pogledajte jeste li u riziku

09.06.2023

19:55

0

Autor: R.M.

Kardiolozi upozoravaju da je skoro 40 odsto odrasle populacije izloženo riziku od aterosklerotske kardiovaskularne bolesti (ASKVB)

Zdravstveni problem broj 1 u Srbiji: Bolesti srca godišnje odnesu preko 50.000 života, pogledajte jeste li u riziku
Ilustracija - Copyright Profimedia

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svetu a u Srbiji prema poslednjim podacima 2021. godine umrlo je čak 56.000 ljudi od posledica kardiovaskularnih bolesti.

Tako su one zastupljenje sa čak 41,4 odsto u ukupnom broju uzroka svih smrti. Najčešća smrtnost, kod četiri od pet slučajeva, javlja se zbog aterosklerotske kardiovaskularne bolesti (ASKVB). 

Kardiolozi upozoravaju da je skoro 40 odsto odrasle populacije izloženo riziku od ASKVB, a preko trećine  kardiovaskularnih smrti javlja se prerano kod ljudi mlađih od 70 godina. 

Prof. dr Svetozar Putnik, kardiohirurg i direktor Klinike za kardiologiju UKC Srbije, ističe da je smrtnost od kardiovaskularnih bolesti dva i po puta češća nego smrtnost od malignih bolesti. 

- Pušenje, neadekvatna i nedovoljna fizička aktivnost, neodgovarajuća ishrana koja doprinosi poremećenom statusu holesterola, prevashodno visokim vrednostima LDL holesterola, arterijska hipertenzija i dijabetes su glavni faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja i svih komplikacija koje izazivaju. Pored prepoznavanja tih faktora rizika, njihovo lečenje, redovne kontrole, koje opet preveniraju aterosklerotske komplikacije poput infarkta i šlog, veliki značaj je i primena lekova u sekundarnoj prevenciji - kaže dr Putnik.

Šta posle infarkta?

On naglašava da ako je neko doživeo infarkt i ima stent ili  bajpas, mora agresivno da snižava vrednosti holesterola. 

- Pokazalo se da svega oko 50 odsto ljudi u sekundarnoj prevenciji koristi terapiju statina ili drugih lekova za lečenje hiperholesterolemije duže od godinu dana. Uočeno je da nakon godinu dana polovina tih ljudi više ne koriste adekvatnu terapiju, pa samim tim ima ponovni skok vrednosti lošeg holesterola i dramatično povećanu šansu da ponovo dobije neki kardiovaskularni događaj – ističe dr Putnik.

Profimedia
Ilustracija

Iako su pacijenti duže vremena izloženi povišenom LDL holesterolu u većem rizik od razvoja aterosklerotske kardiovaskularne bolesti, ohrabruje da 80 odsto ranih kardiovaskularnih događaja može da se spreči, posebno boljom kontrolom LDL holesterola.

Problem je što šacijenti sa povišenim LDL holesterolom najčešće ništa ne osećaju pa visoke vrednosti otkriju tek kada dožive infarkt miokarda. 

Kardiolozi upozoravaju da bi, zbog toga, prvi skrining test za LDL holesterol muškarci trebalo da urade sa 35, a žene sa 45 godina ili i ranije

- Pre svega, potrebno je analizirati hranu koju osoba jede. Neke vrste ishrane kao što su ketogena ili paleolitska dijeta povećavaju loš holesterol. Ukoliko se osoba tako hrani preporučuje se promena načina života. Kod svih pacijenata sa povišenim holesterolom zdrava ishrana, fizička aktivnost i održavanje optimalne težine dovode do smanjenja lošeg holesterola. Nažalost ne postoje dokazi da modifikacija načina života dovodi do dovoljne promene lošeg holesterola da bi došlo do poboljšanja kardiovaskularnih ishoda. Zato je kod osoba sa udruženim faktorima rizika neophodna primena lekova koji smanjuju loš holesterol – kaže prof. dr Miloš Žarković, endokrinolog u Klinici za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma UKC Srbije.

Inače, u Beogradu se održava četvrti međunarodni simpozijum o bolestima srčanih zalistaka „BELVIS“ koji će okupiti više od 200 vodećih stručnjaka kako iz naše zemlje tako i iz USA, Nemačke, Holandije, Francuske, Italije, Južne Koreje, Belgije, Hrvatske. Simpozijum na jednom mestu okuplja vodeće stručnjake koji se bave dijagnostikom, interventnom kardiologijom i hirurgijom. 

- „BELVIS” je međunarodni simpozijum o bolestima srčanih zalistaka. Pored oboljenja srčanih zalistaka teme kongresa uključuju i bolesti koje se često javljaju uz obolele srčane zaliske, poput koronarne bolesti ili srčanog popuštanja. Skup zajednički organizuju kardiolozi i kardiohirurzi Srbije, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, Udruženja kardiologa Srbije, Udruženja kardiovaskularnih hirurga Srbije i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu - objašnjava doc. dr Marko Banović, organizator simpozijuma i kardiolog u Univerzitetskom kliničkom centru Srbije. 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike