Dojilje oprezno sa antibioticima i antidepresivima: Prebojeni zubi i usporavanje rasta kostiju samo su neki od mogućih problema kod beba

02.08.2022

11:36

0

Autor: R.M.

Lekove treba koristiti isključivo prema preporuci lekara

Dojilje oprezno sa antibioticima i antidepresivima: Prebojeni zubi i usporavanje rasta kostiju samo su neki od mogućih problema kod beba
Žena pije lek - Copyright Profimedia

Jedna od najčešćih farmakoloških intervencija u populaciji dojilja je upotreba antibiotika, ali nije retko da dojilje uzimaju i lekove za centralni nervni sistem (CNS).

Ono što je najvažnije jeste da svaka nova mama mora da zna da lekovi koje uzimaju mogu uticati i na novorođenu bebu, a stručnjaci objašnjavaju kako je najsigurnije koristiti ove lekove.

- U eri globalne borbe sa sve prisutnijom antimikrobnom rezistencijom upotreba antibiotika u ovoj osetljivoj populaciji mora biti ostavljena za stanja koja to zahtevaju, kao što su infekcije uha ili sinusa, stomatološki zahvati, urinarne infekcije i mastitis. Za razumevanje bezbedne primene antibiotika u toku dojenja značajno je poznavati karakteristike i farmakokinetičke osobine izabranog antibiotika. Pored toga, potrebno je razmotriti ostale značajne faktore poput uzrasta dojenog deteta, zapremine unetog majčinog mleka, vremena primene leka u odnosu na vreme podoja i sistemske raspoloživosti leka kod dojenog deteta - kaže mr ph spec. Jasna Anđelković iz Farmaceutske komore Srbije. 

24sedam/Privatna arhiva
Jasna Anđelković

Anđelkovićeva dodaje da izloženost antibioticima predstavlja veći rizik za prevremeno rođenu decu i novorođenčad, za razliku od starijih beba i dece. 

- Za većinu antibiotika koji se primenjuju u kliničkoj praksi, se smatra da su kompatibilni sa dojenjem, iako postoji rizik od pojave dijareje i reakcija preosetljivosti. Iako se tetraciklini dovode u vezu sa prebojenim zubima i inhibicijom rasta kostiju kod dece, prilikom dojenja podležu stvaranju helatnih kompleksa sa kalcijumom iz majčinog mleka, zbog čega se neočekuje visok stepen resorpcije leka kod odojčeta – objašnjava dr Anđelković.

Potrebno je obratiti pažnju na primenu fluorohinolonskih antibiotika kod kojih se podoj preporučuje nakon četiri do šest sati od primene leka. Svaki antibiotik koji je odobren za primenu u dečijoj populaciji, može se preporučiti u periodu dojenja, jer će nivo leka koji će se naći u sistemskoj cirkulaciji bebe biti niži od maksimalno dozvoljene doze.

S druge strane, lekovi koji deluju na centralni nervni sistem (CNS) utiču na moždane funkcije i poboljšavaju određena medicinska stanja kao što su epilepsija, demencija, parkinsonizam, psihoza ili depresija. 

- Ova stanja imaju velike posledice po porodilju i razvoj deteta ukoliko se ne leče, zato je izbor odgovarajućeg leka vrlo važan uz praćenje pojave mogućih neželjenih dejstava. Ovoj grupi lekova pripadaju i anestetici, lekovi protiv jakih bolova, migrene, nesanice, vrtoglavice, lekovi koji se koriste u bolestima zavisnosti i mnogi drugi. Lekar propisuje ovakav lek majci koja doji na osnovu procene rizika i koristi po majku i dojeno dete i uz razmatranje da li i koje lekove je dojilja prethodno koristila i kakav je tom terapijom odgovor postignut – objašnjava mag. farm. Biljana Glavonjić.

24sedam/Privatna arhiva
Biljana Glavonjić

Podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ukazuju na to da svaka peta žena u Srbiji pati od postporođajne depresije. Nekada se mame ustručavaju da potraže pomoć upravo iz straha da će zbog primene terapije morati da prestanu sa dojenjem.

- Međutim nijedan od antidepresiva nema apsolutnu kontraindikaciju za primenu u toku dojenja, ali je potrebno praćenje zbog moguće pojave pospanosti, sniženog tonusa, slabijeg prihvatanja podoja i napredovanja u telesnoj masi bebe. Kod dojilja se, u terapiji epilepsije, često primenjuje više antiepileptika istovremeno i tada je potreban oprez zbog rizika od neželjenih efekata. Tokom dojenja treba pratiti kliničko stanje dojenog deteta, a dojenje treba prekinuti ukoliko se uoči neodgovarajući rast i razvoj deteta. Uvek kada je moguće podoj treba obaviti neposredno pre primene leka – ističe Glavonjić.

Što se tiče lokalni anestetika, objašnjava Glavonjić, oni se minimalno ili nimalo ne izlučuju u mleko. Dakle, anestetici koji se koriste kod stomatologa, dermatologa ili za neke manje intervencije se smatraju potpuno bezbednim za primenu u periodu dojenja.

S druge strane, primena opioidnih analgetika zahteva poseban oprez.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike