"Most prema vakcini": Amerikanci hitno odobrili lek protiv kovida -19, sličan se koristi u Srbiji

11.11.2020

19:22 >> 21:01

0

Američka agencija za hranu i lekove (FDA), u koju gledaju sve globalne agencije za lekove, odobrila je po hitnom postupku, eksperimentalnu terapiju kovida-19 a

"Most prema vakcini": Amerikanci hitno odobrili lek protiv kovida -19, sličan se koristi u Srbiji
Copyright Pixabay

“Most prema vakcini” protiv kovida -19 odobren je po hitnom postupku u Americi!

Američka agencija za hranu i lekove (FDA), u koju „gledaju“ sve globalne agencije za lekove, odobrila je, a juče objavio “Blumberg”, po hitnom postupku, eksperimentalnu terapiju kovida-19 antitelima, proizvođača „Eli Lilli & Co.“

Dr Antoni Fauči, glavni američki infektolog, kaže da je to „most prema vakcini“.

Proširen terpijski pristup kovidu -19

Prema objavljenim informacijama, na taj način je proširen pristup lečenju infekcije koranavirusom, za koje rani podaci ukazuju da je efikasano, ali samo kada su u pitanju zaraženi koji još nisu dospeli u bolnice i kojima još nije potrebna terapija kiseonikom.

Kako je objavljeno, FDA odobrila je taj eksperimentalni tretman, nazvan „bamlanivimab“, za upotrebu u lečenju obolelih, odraslih pacijenata koji imaju blagu, do umereno tešku kliničku sliku, uključujući one starije od 65 godina, ali i decu, informacije su iz saopštenja FDA.

Odobrenje FDA daje lekarima mogućnost za suzbijanje virusa kod visokorizičnih pacijenata, pre nego što postanu toliko bolesni da zahtevaju hospitalizaciju.

Tanjug/AP Photo/Bernat Armangue

„Terapiju antitelima treba primeniti što je pre moguće nakon pozitivnog kovid-19 testa i u roku od 10 dana, od pojave simptoma“, navodi proizvođač. Kako su u ponedeljak saopštili iz FDA „bamlanivimab“ nije odobren za pacijente koji su hospitalizovani zbog kovida-19 ili im je potrebna terapija kiseonikom.

Spasonosni lek?

Da li je svet na pragu dobijanja spasonosnog leka za lečenje kovida-19, pre nego što oboleli dospe u bolnički krevet i, nedajbože, na respirator, ili bi trebalo svi da sačekamo vakcinu, stanemo u red i zavrnemo rukav, još se sa sigurnošću ne zna.  Jer još niko nije izašao pred kamere i objasnio ljudima šta će spasiti planetu zaraze, zaraženih, umiranja, ali i galopirajuće epidemije psihičkih poremećaja, zbog svega što preživljavamo u vezi sa pandemijom koronavirusa, od decembra prošle godine.

Takođe, niko još nije rekao:”Ovo garantovano deluje i donosi kraj takozvanoj novoj normalnosti!”

Ipak, tračak nade, međutim, osim dugo najavljivane vakcine, donosi i ova najsvežija vest iz Amerike, koja broji milione inficiranih.

Ali…

Da stvar nije nepoznata, niti nova, govori i podatak da su se mnoge zarazne bolesti i ranije lečile antitelima, odnosno gamaglobulinima iz krvi ljudi, koji su preležali aktuelnu zarazu. Da ne bude zabune, antitela su ćelije imunog sistema, koje se stvaraju kada izazivač bolesti dospe u organizam i deo su imunog odgovora u borbi protiv infekcije.

O tim antitelima iz krvne plazme pacijenata, koji su preležali koronu, imali smo prilike u Srbiji da slušamo i tokom ove pandemije, ali smo i pozivani da damo krv, posle oporavka od zaraze koronavirusom, da bi se lečili drugi bolesni od te bolesti.

Prim. dr Radmilo Petrović, epidemiolog, virusolog i vakcinolog, kaže za „24sedam“ da se na klinikama za lečenje kovida-19 u Srbiji uzima krvna plazma od onih koji su preležali koronavirus i od toga se pravi gamaglobulin, koji se potom daje obolelima od kovida-19.

-Videli smo mnogo reklama na televiziji i po gradu na kojima piše: „Pomozite obolelima od kovida-19, dajte krv“. To je oglašeno upravo zbog toga što se ta metoda danas koristi – navodi ovaj stručnjak i dodaje da se, ipak, ne može sa sigurnošću tvrditi koliko je delotvoran gamaglobulin u lečenju kovida-19.

AP Photo/Armando Franca

– Sve što mogu da kažem je da bi trebalo da daje rezultate. Teorijski bi trebalo, ali u kom procentu – ne znam jer nikad nisu objavljeni ti podaci – objašnjava Petrović.

Jako korisni 

Istovremeno, o lečenju kovida-19 hiperimunim gamaglobulinom i gamaglobulinom, odnosno antitelima iz krvi ljudi koji su preležali infekciju, govorio je i prof. dr Nenan Dikić sa Univerziteta “Singidunum”, koji je naveo da više njegovih kolega veruje u njihovu delotvornost.

– Gamaglobulini i hiperimuni gamaglobulini sadrže najviše IgG tip antitela, dok se IgA i IgM tipovi nalaze samo u tragovima. Antitela iz ovih preparata se vezuju za koronavirus, sprečavajući njegov ulazak u ćeliju domaćina. Ona takođe aktiviraju odbrambeni mehanizam i stimulišu ćelijski imunitet. Najefikasniji su ako se primene na početku bolesti – izjavio je ranije dr Dikić.

Nema vremena

Sa druge strane, prim. dr Radmilo Petrović kaže da se hiperimuni gamaglobulin ne koristi jer za to „nema vremena“.

– To je imunoglobulin koji se dobija od svih mogućih antitela osoba koje su preležale bolesti tokom svog života – od rođenja, pa do trenutka davanja krvi. Izdvaja se gamaglobulinska frakcija u kojoj se nalaze antitela, stoverna posle svih infekcija, koje je osoba preležala tokom života. I ona se izdvaja iz većeg broja davalaca krvi. Potrebno je mnogo njih da daju krv da bi se izlečio samo jedan pacijent – navodi Petrović.

I, to je ta priča. Još niko nije siguran u stoprocentno efiksan lek protiv kovida – 19, koji će spasiti Srbiju, planetu i sve nas ove užasne pandemije, ali i realnosti.

Neke vrste antitela u krvi (imunoglobulini) 

Imunoglobulin G (IgG) je glavni imunoglobulin, koji čini 70-75 odsto svih imunoglobulina u krvi čoveka. Stvara se u velikim količinama tokom takozvanog sekundarnog imunskog odgovora. Zbog relativno malih molekula, IgG prolazi kroz posteljicu i  fetusu obezbeđuje glavnu liniju odbrane od infekcija u prvim nedeljama života. Takođe, IgG ima sposobnost da neutrališe bakterijske toksine i viruse.

Imunoglobulin A (IgA) čini 10-20 odsto svih imunoglobulina u krvi čoveka. IgA se nalazi u krvi, a sadrže ga i pljuvačka, suze, sekret iz nosa, majčino mleko, sekret bronhija… IgA ima poseban značaj za lokalni imunitet sluzokoža respiratornog i digestivnog trakta. Novorođenčad dobijaju IgA putem majčinog mleka, čime stiču pasivan imunitet na gastrointestinalne infekcije.

Imunoglobulin M (IgM) čini 10 odsto svih imunoglobulina u krvi čoveka. Mnoga prirodna antitela pripadaju IgM klasi imunoglobulina. U toku imunskog odgovora IgM se prvi sintetiše od svih imunoglobulina. Zbog velikih molekula IgM ne prolazi kroz posteljicu. Pored toga, IgM se nalazi u sekretima sluzokoža zajedno sa IgA, gde ima ulogu u lokalnoj odbrani od infekcija.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike