Bira se novi patrijarh: Glavni favoriti su vladika banjalučki Jefrem, vladika zagrebačko-ljubljanski Porfirije i vladika bački Irinej

18.02.2021

19:29 >> 08:32

0

Prvi put će se izbor patrijarha odvijati van Patrijaršije, u Hramu Svetog Save na Vračaru, tačno u podne

Bira se novi patrijarh: Glavni favoriti su vladika banjalučki Jefrem, vladika zagrebačko-ljubljanski Porfirije i vladika bački Irinej
Copyright PrintscreenYoutube

Sveti arhijerejski Sabor, na kome će biti izabran 46. po redu patrijarh Srpske pravoslavne crkve, održaće se sutra u kripti Hrama Svetog Save, na Vračaru, u 12 sati, a prethodiće mu  sveta liturgija sa prizivom Svetog duha, uobičajna za početak svakog Sabora.

Izbor crkvenog poglavara prvi put u istoriji bira se van sedišta SPC – Patrijaršijskog dvora, a kako je ranije objašnjeno, ova odluka doneta je zbog epidemioloških mera.

Profimedia

Procedura izbora patrijarha

Kako procedura nalaže, Izborni sabor održaće se nakon arhijerejske liturgije, kada će se Hram Svetog Save isprazniti i u njemu će ostati samo vladike, koje će se povući u kriptu.

Saborom, kako je prvobitno najavljeno, trebalo je da predsedava najstariji član arhijerejskog sabora, vladika šabački Lavrentije, međutim, on je danas u prepodnevnim časovima hospitalizovan u Kliničkom centru Srbije u Beogradu. Kako je 24sedam saznao, vladika je zadržan u KCS zbog kardiovaskularnih problema.

Foto:24sedam/Katarina Mihajlović

Na njegovom mestu sutra će se naći episkop sremski Vasilije, a njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit dabrobosanski Hrizostom, predsedavajući Svetim Arhijerejskim Sinodom, uz sasluženje otačastvenih arhijereja, započeće Sabor.

Trideset jedan kandidat, a ko ima pravo glasa?

Uslove za kandidata za patrijarha ispunio je 31 arhijerej naše crkve, a svaki od njih ima najmanje pet godina eparhijske službe.

Sa druge strane, u izboru patrijarha, pored 43 episkopa i mitropolita koji su aktivni, učestvovaće i oni koji su imirovljeni, pa će tako u kripti Hrama Svetog Save pravo glasa imati ukupno 47 crkvenih velikodostojnika. Da bi odluke bile validne na Izbornom saboru moraju da učestvuju dve trećine članova.

Procedura biranja patrijarha

Episkopi se, na samom početku Sabora, zaklinju da će voditi računa o dobru i interesu crkve, otadžbine i naroda i da će glasati za najboljeg. Potom, procedura za izbor patrijarha nalaže da se tokom prvog kruga glasanja učesnici Sabora izjašnjavaju o tri episkopska kandidata, a ono se odvija tajno.

spc.rs

Imena trojice kandidata sa najvećom podrškom naći će se u zatvorenim koveratama, koje se stavljaju u sveto Jevanđelje. Potom, arhimandrit Matej Ristanović iz manastira Sisojevac izvući će kovertu sa imenom 46. patrijarha SPC, koju predaje predsedavajućem Sabora, u ovom slučaju, episkopu Vasiliju. On ima čast i obavezu da saopšti ostalim episkopima ime novog patrijarha, a prethodno je potrebno da otvori i druge dve koverte, kako se regularnost izbora ne bi dovela u pitanje.

Trajanje samog sabora nije vremenski ograničeno, a predsedavajući episkop sremski Vasilije izaći će pred narod odmah nakon izbora i objaviće vest o izboru vrhovnog poglavara. Sastavni deo procedure je i ustoličenje novog poglavara u Sabornoj crkvi u Beogradu, koje bi, prema pojedinim predviđanjima, mogao da se održi već 21. februara.

Glavni favoriti za patrijarha

Kako 24sedam saznaje, vladika banjalučki Jefrem (Milutinović), vladika zagrebačko-ljubljanski Porfirije i vladika bački Irinej glavni su favoriti za izbor novog patrijarha.

Šta znamo o ovim kandidatima?

Vladika banjalučki Jefrem

Printscreen/Youtube, TV Hram

Rođen je 15. aprila 1944. godine u selu Busnovi kod Prijedora. Polovinom 1964. godine otišao je za iskušenika u manastir Raču u Eparhiju žičku. Zamonašen je 9. jula 1967. godine u manastiru Liplje u Eparhiji banjalučkoj. Iste godine upisan je u bogosloviju u manastiru Krki, a u čin đakona rukopoložio ga je episkop banjalučki Andrej Frušić 1968. godine, u Sabornom hramu u Banjoj Luci. Na redovnom zasedanju Svetog arhijerejskog sabora od 1. juna 1978. izabran je za vikarnog episkopa moravičkog, a dve godine kasnije došao je na mesto eparhijskog episkopa banjalučkog. Episkop Jefrem je učestvovao u obnovi Banjalučke eparhije, a pored toga zalagao se i za obnovu katedralnog Hrama Hrista Spasitelja u Banjoj Luci. Crkva, koju su srušili hrvatski fašisti 1941. godine, i čiju obnovu komunisti nisu dopuštali do 1991. godine, izgrađena je njegovom zaslugom.

Ove godine služio je Svetu arhijerejsku liturgiju povodom hrišćanskog praznika- Božića,a tom prilikom govorio je i o koronavirusu:

– Želimo da u narednoj godini prestane ova strašna pošast koja hara celim svetom. Neka Gospod blagoslovi, pomiluje i spase ovaj narod i sve narode širom sveta, da se izbavimo od ovog zla da počnemo da živimo normalno, da se radujemo životu i da ostvarujemo svoje životne ciljeve – naveo je on tada.

Zagrebačko-ljubljanski Porfirije (Perić)

PrintscreenYouTube

Porfirije je episkop Srpske pravoslavne crkve i četvrti mitropolit eparhije zagrebačko-ljubljanske. Rođen je 22. jula 1961. godine u Bečeju. Studirao je arheologijo na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a ubrzo je počeo da studira i na Bogoslovskom fakultetu, na kojem je i diplomirao 1987. godine. Čin male shime dobio je 1986. godine, kada ga je zamonašio tada jeromonah dr Irinej (Bulović), sadašnji Episkop bački. Iste godine, monaha Porfirija rukopoložen je u čin jerođakona u manastiru Svete Trojice u Mušutištu. Jeromonah je postao 1990, a za vikara eparhije Bačke postavljen je 1999. godine, dok je za mitropolita zagrebačko-ljubljanskog izabran na sednici Svetog arhijerejskog sabora 2014.

Na inicijativu episkopa Porfirija, formirane su četiri terapijske zajednice za lečenje od bolesti zavisnosti, pod nazivom ”Zemlja živih”.

Bački Irinej (Bulović)

Episkop bački Irinej/Printscreen YouTube

Episkop Irinej rođen je 1947. godine u Stanišiću kod Sombora. Diplomirao je na Bogoslovskom fakulteti u Beogradu 1969, a još za vreme studija primio je monaški postrig od arhimandrita Justina Popovića. Kasnije je rukopoložen za jerođakona, a potom za jeromonaha. U manastiru Ostrog bio je godinu dana, dok je deset godina boravio u Atini na postdiplomskim studijama. Nakon odbrane doktorske disertacije, izabran je za docenta na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu. Za vikarnog episkopa moravičkog izabran je na zasedanju Svetog arhijerejskog Sabora 1989. godine, a godinu dana kasnije i za episkopa bačkog. Godinama ima dužnost portparola SPC, nekoliko puta bio je član arhijerejskog Sinoda, a član je i Svepravoslavne komisije za dijalog sa Rimokatoličkom crkvom i Svepravoslavne komisije za dijalog sa luteranima.

Pročitajte još
Podsećamo, patrijarh srpski Irinej umro je je 20. novembra 2020. godine u 91. godini posle borbe sa korona virusom.Patrijaršijske dužnosti, nakon smrti patrijarha Irineja, preuzeo je Sveti Sinod SPC, a Sinodu do izbora novog patrijarha, predsedava mitropolit dabrobosanski Hrizostom.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike