Srbija - vodeći distributivni centar vakcina? Stručnjaci objasnili značaj proizvodnje cepiva u "Torlaku"

24.05.2021

06:07 >> 09:53

0

Prve količine vakcine sputnjik V” iz Torlaka” mogle bi da budu gotove za 15 do 20 dana, najavljuju nadležni

Srbija - vodeći distributivni centar vakcina? Stručnjaci objasnili značaj proizvodnje cepiva u "Torlaku"
Copyright B.P./ATAImages/Pixabay

Srbija bi s proizvodnjom ruske vakcine “sputnjik V” u Institutu za virusologiju, serume i vakcine “Torlak” mogla da postane jedan od vodećih distributivnih centara cepiva za Balkan, ocenjuju stručnjaci, i dodaju da je, pre svega, ova lepa vest sigurnost da nam zaštite protiv koronavirusa neće manjkati.

Tanjug/AP Photo/Antonio Calanni, File)

Ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović izjavio je pre dva dana da bi prve količine vakcine “sputnjik V” iz “Torlaka” mogle da budu gotove za 15 do 20 dana. Kako je istakao, naša zemlja juče je primila ceo tim ruskog Nacionalnog instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja” na čelu sa direktorom i  tom prilikom nam je uručen sertifikat za proizvodnju vakcine “sputnjik V” u “Torlaku”.

Prema njegovim rečima, u prestižnom ruskom institutu je utvrđeno da je sve potpuno isto kao da se vakcina proizvodi u Rusiji.

Tanjug/AP Photo/Alberto Pezzali, File

– Odali su nam priznanje da smo zemlja koja je u najkraćem roku uspela da sprovede u delo dogovoreno i da završi postupak. Kontrolisano je 18 parametara na osnovu kojih je doneta odluka – naveo je Popović, i dodao da se uskoro očekuje ispuruka supstanca iz Rusije, koja će dolaziti u specijalnim ambalažama, a da će naš institut imati od 10 do 15 dana da iskoristi tu supstancu.

Naveo je da bi za početak u “Torlaku” trebalo da bude proizvedeno oko 100.000 vakcina i da se prve doze mogu očekivati za 15 do 20 dana.

Veliki korak

Foto: printscreen/TV Prva

Da je u pitanju zaista veliki korak za Srbiju, čije bi benefite mogle da osete sve zemlje na Balkanu, ali i šire, istakla je virusolog dr Ana Gligić, koja je u vreme pandemije variole vere bila šef Instituta za virusologiju “Torlak”.

– U pitanju je velika stvar za sve nas. Trebalo bi da budemo zahvalni Rusima što su nam omogućili da učestvujemo u proizvodnji, čime bi naša zemlja mogla da postane značajan distributivni centar kada su u pitanju vakcine. Na taj način, ukoliko sve prođe kako treba, možemo da izvozimo količine za sve balkanske zemlje, ali i Jugoaziju, koja je trenutno u lošijoj epidemiološkoj situaciji. Dobro je što se prva šarža poklopila sa ruskim standardom, a tome je svakako doprinela i stručnost naših radnika. Pokazali smo da sve što može svet možemo i mi – poručila je ona za naš portal.

Sa njom se složio i naš čuveni epidemiolog, virusolog i vakcinolog dr Radmilo Petrović, koji je za “24sedam” rekao da se raduje što će naša zemlja imati svoj udeo u proizvodnji najjačeg oružja protiv kovida 19.

Nećemo zavisiti od drugih

– Iako je proizvod stigao gotov do nas, i Srbija trenutno radi samo na konfekcioniranju – odnosno razlivanju vakcina u male bočice i pakovanje, jako je važno da supstanca ostane neškodljiva i sterilna. Izuzetno težak posao je u pitanju, sa čime sam se i sam susretao tokom svojih 35 godina rada na tom institutu, gde sam proučavao efikasnost vakcina – istakao je naš sagovornik.

Radmilo Petrović, Foto: Jutjub/ Printskrin/RTS

Kako dodaje, korist od proizvodnje u Srbiji ćemo imati godinama, jer koronavirus neće “tek tako nestati”.

– Sada smo uplovili u mirniju situaciju kada je u pitanju epidemija, međutim, treba nastaviti sa masovnom vakcinacijom, kako bismo stekli kolektivni imunitet. Kako je gotovo izvesno da će se vakcina primati svake godine, dobra stvar je što ćemo imati našu proizvodnju, nećemo morati da brinemo o snabdevanju i nećemo zavisiti od drugih – rekao je dr Petrović i poručio:

– Nažalost, još uvek ima zemalja u kojima vakcinacija nije ni počela, a te zemlje predstavljaju pretnju za sve, jer bi pandemija mogla ponovo da se razbukti. Srbija bi tu mogla da odigra veliku ulogu i da da svoj doprinos, da te siromašnije zemlje dobiju vakcinu i počnu sa imunizacijom. A možda ćemo, kao nekad, ponovo snabdevati i celu planetu – naveo je dr Petrović, i dodao da je “Torlak” bio najpoznatiji po proizvodnji vakcine protiv dečje paralize, odnosno protiv polio virusa.

– “Torlak” je ovom vakcinom snabdevao sve kontinente sveta – kaže on.

Retrospektiva

Podsećamo, delegacija ruskih stručnjaka 12. februara ove godine odobrila je da u Institutu “Torlak” počne prva faza proizvodnje ruske vakcine protiv virusa korona “sputnjik V”, a, kako je tad izjavio ministar zadužen za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović, prva faza proizvodnje podrazumeva transport supstance iz Rusije, punjenje u ampule u “Torlaku” i pakovanje i distribuciju vakcine po Srbiji i u regionu.

Pixabay

Nakon toga, 14. aprila stigla je vest od Ruskog fonda za direktne investicije (RFPI) da je u Institutu “Torlak“ pokrenuta proizvodnja vakcine protiv virusa korona “sputnjik V“ koja će u budućnosti moći da se izvozi u države regiona.

Desetog maja ministar Popović rekao je da se 2.000 bočica vakcine “sputnjik V” koje su proizvedene u “Torlaku” nalaze na validaciji u ruskom Insitutu “Gamaleja” i da će se u narednih 10 dana znati rezultati.

Pročitajte još
Devet dana kasnije, 19. maja, ruski nacionalni institut za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja” potvrdio je kvalitet vakcine proizvedene u “Torlaku” i odobrio da se u budućnosti u ovom srpskom institutu proizvodi vakcina “sputnjik V”, saopšteno je na sastanku koji su u Moskvi održali ministar Popović i direktor Instituta “Gamaleja” Aleksandar Gintsburg.

Dan kasnije, Institut “Gamaleja” je potvrdio da vakcine proizvedene u “Torlaku” zadovoljavaju propisane standarde kvaliteta i proizvodnja je nastavljena.

Hronologija/Proizvodnja vakcina i seruma u “Torlaku”

1927. Počela proizvodnja BCG vakcine
1930. Počela proizvodnja vakcine protiv difterije po Ramonu i seruma protiv difterije i tetanusa
1934. Počela proizvodnja vakcine protiv tetanusa po Ramonu
1958. Proizvedena vakcina protiv velikog kašlja, od domaćih izolata
1959. Počela proizvodnja suvih bakterioloških podloga
1960. Dr Albert Sejbin poklonio Institutu „Torlak” originalne sojeve poliovirusa za proizvodnju OPV-a i iste godine počela proizvodnja žive, oralne vakcine protiv dečje paralize (OPV)
1962. Počela proizvodnja celovirusne inaktivisane vakcine protiv gripa
1965. Počela proizvodnja alergena
1968. Počela proizvodnja laktopreparata
1995. Počela proizvodnja seruma protiv zmijskog otrova
2020. Počela proizvodnja vakcine protiv gripa, splitovane, inaktivisane – TorVaxFlu®

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike