Završene prijave za treći moratorijum: Ko je i za koju vrstu kredita ovaj put tražio pomoć države

08.05.2021

05:44 >> 05:46

0

Do kraja marta Narodnoj banci stiglo je više od 53.000 zahteva građana i privrede

Završene prijave za treći moratorijum: Ko je i za koju vrstu kredita ovaj put tražio pomoć države
Copyright Pixabay/ Raten-Kauf

Za treći moratorijum, odnosno za olakšice u otplati kredita, do sada je, na adresu Narodne banke Srbije, stiglo više od 53.000 zahteva građana i privrede. Od toga je do kraja marta 2021. godine odobreno više od 64 odsto, odnosno oko 33.920 zahteva, rekli su za 24sedam u Narodnoj banci Srbije.

Kako su dodali, najveće interesovanje dužnika dolazi iz sektora stanovništva, dok posmatrano prema vrstama kredita najveći broj zahteva se odnosi na gotovinske kredite.

S obzirom na to da su dužnici mogli, kako objašnjavaju u NBS, da do 30. aprila podnesu zahtev za odobravanje olakšica, a da svaka banka ima rok od 30 dana da odluči o zahtevu i o toj odluci obavesti klijenta, broj odobrenih zahteva još nije konačan.

Za prvi moratorijum čak 90 odsto dužnika

Ipak, izvesno je da su korisnici kredita u trećoj turi olakšica za otplatu bankarskih potraživanja u daleko manjoj meri tražili pomoć u odnosu na prvi i drugi krug. Tako je, podsetimo, u prvom moratorijumu ukupno dugovanje, za koje su korisnici tražili olakšice, iznosilo dve milijarde evra, a oko milijardu u drugom, dok je sada taj iznos dosta manji.

Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović

Kako su ranije saopštili u Udruženju banaka Srbije, drugi moratorijum prihvatilo je 82 odsto građana, odnosno više od 2,5 miliona dužnika u Srbiji. Ovakav oblik pauze prihvatilo je i 69 odsto preduzeća, a ukupna vrednost zaustavljenih obaveza iznosila je skoro milijardu evra. Kada se radi o prvom moratorijumu koji je proglašen u martu prošle godine, bio je vredan oko dve milijarde evra, i za njega se prijavilo čak oko 90 odsto dužnika.

– Narodna banka Srbije je prilikom opredeljenja mera još u decembru 2020. godine iste odmerila na način da, s jedne strane, predstavljaju adekvatnu podršku građanima i privredi koji usled pandemije kovid 19 nisu u mogućnosti da izmiruju obaveze prema banci, odnosno koji mogu imati poteškoće u izmirivanju tih obaveza, a da s druge strane ne dođe do narušavanja finansijske discipline. Podatak o broju upućenih zahteva kako građana, tako i dužnika iz domena privrede, govori u prilog tome da je ova mera adekvatna podrška prevenciji potencijalnih poteškoća u izmirivanju obaveza prema bankama kao i ublažavanju posledica pandemije kovid 19 – naglašavaju u NBS.

Ko ima pravo na olakšice?

Pixabay/Raten-Kauf

Ono što je najvažnije kod trećeg moratorijuma jeste to da ugroženi dužnici svoje kreditne obaveze mogu stopirati na čak šest meseci. NBS je propisala obavezu bankama da dužniku (građaninu, poljoprivredniku, preduzetniku i privrednom društvu), koji usled pandemije ne može da otplaćuje kredit ili lizing, odobri olakšicu u otplati ovih obaveza.

Kako su ranije objasnili u centralnoj banci, olakšice se odnose na reprogram i refinansiranje kredita i obaveza iz finansijskog lizinga, uz odobravanje grejs perioda od šest meseci i odgovarajućeg produženja roka otplate, tako da mesečne obaveze dužnika ne budu veće od onih iz plana otplate pre odobravanja olakšica.

– Tokom grejs perioda, banka obračunava kamatu, pri čemu se dužnik, u samom zahtevu, opredeljuje da li će plaćati kamatu tokom trajanja grejs perioda ili nakon njegovog isteka – naveli su u NBS.

Ovog puta pomoć je selektivna

Inače, NBS je procenila da je ovaj put neophodna selektivna pomoć, te da potrebu za olakšicama imaju posebno nezaposleni, zatim dužnici čiji su prosečni mesečni prihodi u poslednja tri meseca ispod proseka zarada u Srbiji.

Pročitajte još

Takođe, tu spadaju i dužnici sa prosečnim prihodima u poslednja tri meseca do 120.000 dinara, a čija je mesečna zarada manja za 10 odsto ili više u odnosu na prihod pre 15. marta 2020. godine, a kreditna zaduženost premašuje 40 odsto tih prihoda.

Za poljoprivrednike, preduzetnike i privredna društva ocenjeno je da je olakšice u otplati obaveza potrebno ponuditi naročito dužnicima koji su u 2020. godini imali pad poslovnih prihoda, odnosno prometa, od najmanje 15 odsto u odnosu na 2019. ili je došlo do prekida poslovanja dužnika u neprekidnom trajanju od najmanje 30 dana usled pandemije.

Pravo na navedene olakšice imaju i dužnici koji kasne sa otplatom više od 30 dana u materijalno značajnom iznosu po osnovu bilo koje obaveze (kredita, lizinga, kartice) na koje se odluka primenjuje.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike