Zašto se procene MMF i Svetske banke o rastu srpske privrede razlikuju od prognoze NBS, i ko je na kraju promenio stav?

24.11.2020

06:31 >> 08:03

0

Jorgovanka Tabaković je istakla da aktuelne projekcije Svetske banke smatra veoma pesimističnim i teško ostvarivim

Zašto se procene MMF i Svetske banke o rastu srpske privrede razlikuju od prognoze NBS, i ko je na kraju promenio stav?
Copyright Profimedia

Iako je i sama Narodna banka Srbije od aprila revidirala procenu rasta srpske privrede za ovu godinu, pa je, sa minus 1,5 odsto u maju, sada iznela podatak da će BDP pasti samo jedan odsto, projekcije MMF-a, a pogotovo Svetske banke, nisu se poklapale sa predviđanjima NBS.

O tome je često javno govorila i guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković, koja je i u intervjuu za 24sedam istakla da aktuelne projekcije Svetske banke za privredni rast Srbije smatra veoma pesimističnim i teško ostvarivim.

– Neki od ključnih faktora zbog kojih smo uvereni u naše prognoze u ovoj i narednoj godini su obiman, sveobuhvatan i pravovremeno donet paket ekonomskih mera koji je doprineo očuvanju radnih mesta, proizvodnih kapaciteta i poslovnog i potrošačkog poverenja, kao i postignuta sveukupna makroekonomska, finansijska i fiskalna stabilnost, koja je zajednički rezultat koordiniranog vođenja ekonomske politike u prethodnim godinama – naglasila je guvernerka.

Dva scenarija Svetske banke

S druge strane, Svetska banka i dalje prognozira da će Srbija na kraju ove godine zabeležiti pad privrede od tri odsto. To je nedavno potvrdio je šef kancelarije Svetske banke u Beogradu Stiven Ndegva.

Treba uvideti razmere neizvesnosti

Guvernerka Jorgovanka Tabaković naglasila je da se sve projekcije izrađuju na prilično konzervativnim pretpostavkama i u skladu i sa domaćim i međunarodnim kretanjima.

– Tokom procesa izrade projekcija, svakako sagledavamo i ukrštamo svoje projekcije i sa drugim institucijama. Naravno, treba uzeti u obzir i okolnosti u kojima se rade ove projekcije. Dovoljno je samo videti koliko su revidirane projekcije privrednog rasta najvećih međunarodnih institucija, i globalno i po zemljama, u periodu od izbijanja pandemije do danas, i uvideti razmere neizvesnosti, koja proističe iz nemogućnosti procene dužine trajanja i jačine negativnih efekata pandemije na sveukupne ekonomske tokove – istakla je guvernerka.

– Srbija će ove godine imati najmanji pad ekonomske aktivnosti na Zapadnom Balkana od minus tri odsto, a to je mnogo manje od onoga što se očekuje za Evropsku uniju. Izgledi za rast biće bolji ako Srbija ugrabi priliku da udahne privredi novu energiju primenom važnih reformi – naveo je Ndegva.

Inače, zanimljivo je da je Svetska banka krajem aprila imala dva scenarija za rast srpske privrede, osnovni i pesimistični, s tim da je u osnovnom scenariju tada prognozirala manji pad BDP-a nego što procenjuje sada. Tako je u izveštaju Svetske banke istaknuto da će se Srbija suočiti sa padom privrede od dva i po procenta u 2020. godini, pod uslovom da mere za obuzdavanje širenja pandemije virusa kovid 19 budu ukinute do kraja juna.

Pročitajte još: Čime se sve bavi srpska IT industrija

U osnovnom scenariju, kako se ističe, pretpostavlja se da će širenje pandemije virusa kovid 19 uskoro početi da usporava, tako da mere za sprečavanje širenja virusa mogu biti ukinute do kraja juna, a postepeni oporavak može da počne u drugoj polovini 2020. godine.

– U pesimističnom scenariju se pretpostavlja da će se pandemija zadržati i da će mere za sprečavanje širenja virusa biti ukinute tek na kraju avgusta, dok će oporavak ekonomskih aktivnosti nastupiti tek u poslednjem tromesečju 2020. godine. U ovom slučaju bi se srpska privreda smanjila za 5,3 procenta – naveli su tada u Svetskoj banci.

MMF menjao mišljenje

S druge strane, MMF je početkom jula, nakon onlajn revizije aranžmana sa Srbijom, prognozirao da će se realni BDP Srbije smanjiti za tri procenta u 2020. godini.

– Pandemija je imala znatan nepovoljan efekat na ekonomsku aktivnost u Srbiji. Šok je uticao na privredu kroz nižu spoljnu tražnju, niže strane investicije i doznake, ograničenja domaće ponude, kao i prekide regionalnih i globalnih proizvodnih lanaca. Projekcija je da će se realni BDP smanjiti za tri procenta u 2020. godini, u poređenju sa rastom od 4,2 procenta 2019. godine – naglasili su tada u MMF-u.

Oni su istakli i da su vlasti, ali i NBS, sprovele dobro osmišljen paket mera.

– Fiskalni paket, koji uključuje povećane rashode za zdravstvo, odlaganje poreskih obaveza, subvencije za zarade, univerzalne keš transfere, kao i državne garancije za bankarske kredite malim i srednjim preduzećima je jedan od najvećih među evropskim zemljama u tranziciji. Narodna banka Srbije je doprinela odgovoru na šok snižavanjem referentne kamatne stope i ubacivanjem likvidnosti u bankarski sistem, kao i uvođenjem tromesečnog moratorijuma na otplate bankarskih kredita i drugim merama za očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti – istakli su predstavnici Fonda.

Guvernerka ukazivala na drugačije prognoze međunarodnih finansijskih insitucija; Promo/Narodna banka Srbije

Ipak, malo-pomalo, MMF je do sada nekoliko puta revidirao izveštaj o rastu srpske privrede. Prvo je u jesenjem izveštaju naveo da će pad BDP-a Srbije iznositi 2,5 odsto, da bi polovinom oktobra objavio izveštaj u kome procenjuje pad od minus 1,5 odsto, što sada i nije toliko daleko od prognoze koju je dala NBS.

To da su projekcije NBS i MMF međusobno vrlo bliske naglasila je i guvernerka.

Pročitajte još: Da li privreda može da se nada i trećem moratorijumu na otplatu kredita?

– U trenutnim uslovima, moguće su nešto veće razlike u projekcijama nego u normalnim okolnostima, kada je mnogo lakše predviđati trendove ili računati efekte ostvarivanja pozitivnih i negativnih rizika. Činjenica da su naše projekcije i u ovakvim okolnostima vrlo slične, rezultat je odnosa međusobnog poverenja izgrađenog na temeljima stručnog uvažavanja i argumentovanih diskusija, koje smo vodili s predstavnicima MMF-a u okviru redovnih misija, ali i van njih, kroz stalnu komunikaciju, razmenu mišljenja i deljenje novih informacija – rekla je Jorgovanka Tabaković.

Na kraju krajeva, već početkom 2021. godine, kada stignu zvanični statistički podaci o rastu BDP-a Srbije za 2020. godinu, znaćemo ko je bio u pravu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike