Veliko IT „pospremanje“ u Kini: Hoće li Pekingu uspeti što Zapadu nije sa Guglom i Fejsbukom

02.09.2021

18:28 >> 05:35

0

Kina je krenula u ofanzivu protiv svojih tehnoloških kompanija čija moć je nakon privatnosti građana i slobode tržišta počela da ugrožava i same temelje

Veliko IT „pospremanje“ u Kini: Hoće li Pekingu uspeti što Zapadu nije sa Guglom i Fejsbukom
Copyright Bilioneri na meti: Ma Huatang - TEncent, Žang Jiming - Bajtdens i Džek MA - Alibaba, Profimedia/24sedam

Hoće li Peking uspeti da „zauzda“ svoje tehnološke divove, čija je moć odavno prešla granice Kine a u samoj zemlji počela da ne samo ugrožava privatnost građana i narušava bazičan temelj tržišta – slobodu konkurencije – već i podriva samo moć Komunističke partije i države da upravlja ekonomijom i društvom?

Zadatak koji je sebi zadala vlast s Istoka, i pored svih ideoloških i kvaziideoloških različitosti, uveliko podseća na ono što se već godinama unazad pokušava da postigne na kapitalističkom Zapadu. Iako se drastične akcije Pekinga protiv tehnoloških divova na Zapadu gledaju kroz ideološku prizmu raznih „sloboda“, na tapetu su u osnovi ista pitanja – zloupotreba društvene i ekonomske moći, monopolizacija, narušavanje privatnosti građana i kršenje prava potrošača.

Sve ono za šta se na Zapadu u poslednjoj deceniji optužuju „Gugl“, „Fejsbuk“, „Amazon“, „Majkrosoft“, „Epl“… a protiv kojih su se sve mere pokazale kao više-manje simbolične i neefikasne.

Prvo „u glavu“, pa…

– Različiti su razlozi i motivi na Istoku i Zapadu, mada procesi izgledaju slično. Ojačale monopoliste vlasti Kine oslabljuju i demontiraju kao doprinos napretku i ekonomskom ratu ali i jačanju države i monopola vlasti Komunističke partije. A kada je takav strateški cilj u pitanju, država je spremna da na kratak rok ekonomija bude i na gubitku, što se na Zapadu ne može tolerisati – kaže za 24sedam Dragana Mitrović, profesorka Fakulteta političkih nauka i direktorka Centra za studije Azije i Dalekog Istoka.

Nakon što je početkom godine Peking ušao u otvoren sukob sa jednim od najbogatijih Kineza ali milijarderom svetskog kalibra (40 milijardi dolara imovine) , osnivačem i najvećim akcionarom internet trgovca „Alibabe“, Džekom Maom, akcija se proširila na ceo IT odnosno tehnološki sektor.

Vlast “bije” redom

Pod udar su došli i „Tencent“ (WeChat), „Bajtdens“ (TikTok), video platforma „Bilibili“, dostava hrane „Meituan“, platforma za prevoz „Didi“… i mnogi drugi koji su dosad napravili milijarde dolara u sferi internet trgovine, onlajn zabave i, pre svega, trgovine informacijama.

Ofanziva se nastavila pa je u avgustu kineski regulator objavio nacrt seta propisa za internet sektor, koji predviđa zabranu nelojalne konkurencije i ograničavanje upotrebe korisničkih podataka.

Internet operateri “ne smeju da primenjuju ili pomažu prakse nelojalne konkurencije na internetu, da narušavaju poredak tržišne konkurencije i ugrožavaju fer transakcije na tržištu”, piše u nacrtu objavljenom na veb sajtu Državne uprave za regulaciju tržišta (SAMR).

Ovi zakoni „udaraju u pleksus“ tehnološke kompanije jer se zabranjuje praksa kompanija za e-trgovinu da svim trgovcima koji preko nje rade brane da robu i usluge prodaju na konkurentskim platformama.

Sada više internet kompanije neće smeti ni da koriste podatke korisnika ili algoritme kako bi preoteli promet ili uticali na izbor kupaca. Takođe ne mogu da koriste  tehnička sredstva za nezakonito preuzimanje ili korišćenje podataka drugih poslovnih subjekata.

Nema više lažnih rezencija

Kompanijama se zabranjuje da šire netačne informacije kako bi naštetile ugledu konkurenata i moraju da prestanu sa lažnim pozitivnim recenzijama, kuponima ili novčanim nagradama („crvene koverte“) koje koriste kao mamac za poboljšanje svog rejtinga.

A brojke su ogromne, jer tehnološki sektor Kine vredi 4.000 milijardi dolara.

Preko „Alibabe“ ide dvostruko više prometa nego preko „Amazona“, „Tencentova“ superaaplikacija ima 1,2 milijarde korisnika, a preko „Didija“ se vozi više korisnika nego što SAD ima stanovnika.

Peking udara štapom, a Zapad više maše šargarepom

Peking u svom agresivnom nastupanju protiv previše ojačalih internet divova ne koristi samo „moć papira“, već odmah udar i po džepu. U aprilu je SAMR kaznio „Alibabu“ sa rekordnih 2,5 milijardi dolara zbog učešća u nelojalnoj konkurenciji.

Ovi zakoni o kojima se izjašnjava do 15. septembra, će bez sumnje „proći“ parlament, a kineska Narodna skupština je već usvojila Zakon o zaštiti privatnosti podataka korisnika interneta, koji će važiti od 1. novembra.

U tom zakonu utvrđuju se uslovi pod kojima kompanije mogu da prikupljaju lične podatke, uključujući i dobijanje saglasnosti pojedinca, kao i smernice za obezbeđivanje zaštite podataka kada se oni transferišu van zemlje.

Duplo veći od Amazona: Alibaba, Screenshot:Alibaba.com

Za razliku od Pekinga, gde Komunistička partija radije koristi štap nego „šargarepu“, na Zapadu se gotovo isti problem sa tehnološkim divovima rešava decenijama – bez značajnijeg uspeha.

S vremena na vreme se napravi neki proboj, poput evropskog usvajanja Opšte regulative o zaštiti podataka o ličnosti (General Data Protection Regulation, GDPR) 2018 godine. Ovaj novi pravni okvir koji propisuje način korišćenja podataka o ličnosti građana EU previđa drakonske kazne za kršenje privatnosti, do četiri odsto globalnog prihoda kompanije na godišnjem nivou ili do 20 miliona evra.

Gugl “udaren po džepu” tri puta u tri godine

“Gugl” je u samo nekoliko godina izgubio više od osam milijardi evra na globe – 2019. godine 1,5 milijardi evra zbog zloupotrebe dominantne pozicije u onlajn oglašavanju, 2018. godine 4,3 milijarde evra jer je svoj operativni sistem android koristio za blokiranje rivala a 2017. godine 2,42 milijarde evra zbog zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu.

Slično je prolazio i „Fejsbuk“, koga je 2019. Američko savezno regulatorno telo kaznilo sa pet milijardi dolara za narušavanje privatnosti.

Povremeno dođe i neka velika kazna ali, kazne se plate (ili ne plate u celosti) a u suštini se malo šta promeni jer „para vrti gde burgija neće“, pokazala je današnja vest o studiji grupa Opservatorija za korporativnu Evropu (Corporate Europe Observatory) i LobiKontrol (LobbyControl) o tome kako lobisti tehnoloških kompanija suviše često “sede u kancelarijima“ novih koji posle utiču na donošenje zakona.

Prema studiji, zvaničnici Komisije su se radeći na predlozima Zakona o digitalnim uslugama (DSA) i Zakona o digitalnom tržištu (DMA) sastajali sa predstavnicima tehnoloških kompanija gotovo četiri puta češće nego sa predstavnicima civilnog društva.

Potrošnja tehnološkog sektora za lobiranje nadmašuje potrošnju farmaceutskih kompanija, naftne industrije, bankarskog i hemijskog sektora, koji su nekada dominirali lobiranjem. Od 612 kompanija, grupa i udruženja koji godišnje daju gotovo 100 miliona evra godišnje lobirajući za politike digitalne ekonomije EU, „Gugl“, „Fejsbuk“ i „Majkrosoft“ daju po pet, šest miliona, a „Epl“, „Huavej“ i „Amazon“ po tri.

Peking vraća moć a građani i radnici dobijaju…

Ideja vodilja komunističke vlasti u Pekingu je jasna, vratiti društvenu moć koja je počela da izmiče iz ruku, ali na dobitku bi mogli da budu i male firme, obični građani i radnici.

Gigantske firme više neće moći da ucenjuju male, radnici u tezga-sektorima će imati osnovna radnička prava. Platforma za prevoz „Meituan“ će biti primorana da podigne plate i da vozačima bolje socijalno osiguranje. Građani će manje biti roba u trgovini podacima nego dosad.

Pročitajte još:

– Kineska vlada je došla u situaciju da posle decenija visokog privrednog rasta koji se dogodio i zbog nesputanog razvoja tehnološkog sektora, sada kada taj rast nije toliko veliki pokuša da oporezuje privatne gigante i smanji regionalne nejednakosti u zemlji. A na dugoročne trendove stagniranja došla je i pandemija koja ima svoje posledice i procenjeno je da se nešto drastično mora učiniti – kaže Mitrović.

Pojedini analitičari kažu da će promene dovesti do veće marže, odnosno zarade za trgovce a niže cene za potrošače. A to znači niže cene za seo svet, uključujući i Srbiju.

Ali to nisu dobre vesti za Amerikance, jer iza svega ovoga stoji veliki plan da Kina postane nezavisna od američke visoke tehnologije i postane vodeća u svetu na polju poluprovodnika, veštačke inteligencije, samovozećih automobila i drugih digitalnih tehnologija.

A da bi se to napravilo moraju se oduzeti i pare i moć firmama koje stoje iza društvenih mreža, gejminga i internet-trgovine ali i „skrenuti“ talentovane inženjere i programere iz ovih sada lukrativnih sektora na one koji tek dolaze.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike